Nako Plenkovićevog govora u Europskom parlamentu mnogi mu zamjeraju prešućivanje inicijative Tri mora i mogući dogovor s Ivanom Jakovčićem, nakon kojega je u eter puštena teza o "ratnoj odšteti".

-Plenkovićev govor u Europskom parlamentu bio je sjajan, premijer se pokazao suverenim na europskim temama, ali dvije stvari je, svjesno ili nesvjesno, izostavio. Ako je Jean Claude Juncker pozdravio dolazak Aleksandra Vučića u Zagreb, trebao je to spomenuti i Plenković, kao što se trebao bar u nekoliko rečenica osvrnuti na Inicijativu tri mora - kaže za Jutarnji list jedan iskusni hrvatski diplomat koji je pozorno analizirao sve što je hrvatski premijer poručio iz Strasbourga.

Osobito je zanimljivo Plenkovićevo prešućivanje Inicijative tri mora, čiji je jedan od inicijatora upravo hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

-U trenutku kada EU priprema novu strategiju za proširenje i o tome je Andrej Plenković trebao voditi računa. Uostalom, hrvatska uloga i u daljnjem proširenju EU bit će važna. Izostavljanje Inicijative triju mora također nije dobro, jer ona nema političku dimenziju i danas je potpuno smiješno govoriti da su Njemačka i Francuska protiv toga. Uostalom, podršku toj inicijativu dali su i Trump i Putin - ističe neimenovani diplomat.

Plenkovićev govor hvali i IDS-ov europarlamentarac Ivan Jakovčić, koji je u Europskom parlamentu Plenkoviću postavio pitanje "što misli o dolasku Vučića u Zagreb", nakon čega je i plasirana Plenkovićeva teza o "ratnoj odšteti". Zbog kasnijih Jakovčićevih pojašnjavanja, mnogi to pitanje vide kao dogovoreno.

-Nisam to pitanje postavio slučajno, već u kontekstu toga što je MVP istovremeno s pozivom hrvatske predsjednice Vučiću dalo priopćenje da možda još nije trenutak za posjet. U Bruxellesu je to izazvalo reakcije, kao i ranija Inicijativa tri mora, pa su i nas europarlamentarce mnogi pitali kakva je to hrvatska vanjska politika kada predsjednica govori jedno, a MVP drugo. Osobno sam za dijalog i mislim da je važno da do takvih susreta dođe, ali to nejedinstvo u hrvatskoj vanjskoj politici nije ovdje u europskim institucijama dobro primljeno - kaže Jakovčić, priznajući kako je tim pitanjem želio produbiti jazz između Pantovčaka i Banskih dvora.

HDZ-ova eurozastupnica Dubravka Šuica kaže da se premijer Plenković u Bruxellesu nije osvrtao na Inicijativu tri mora i dolazak Vučića, jer to nije ni bila tema konferencije, već budućnost Europe.

-Plenković je o tome najviše govorio i nije elaborirao hrvatsku vanjsku politiku. Govorio je i o našim ciljevima, a to nije Inicijativa tri mora, već ulazak u Schengen i eurozonu - kazala je  Šujica.

Plenkovićevo iznenadno provociranje oštre retorike iz Srbiji, mnogi vide kao miniranje inicijative koju je iznijela predsjednica Republike, i otvoreno Plenkovićevo svrstavanje u sferu rusko-njemačko-turskog utjecaja.

- Ovdje se zapravo radi o sukobu dviju inicijativa - proameričke i pronjemačke. Dok SAD bodri Aleksandra Vučića da prekine sve odnose s Rusijom, Njemačka mu preko instituacija Europske unije pokušava jamčiti održavanje stanje "statusa quo". Nije nikakva tajna da takvu europsku politiku podržavaju Rusija i Turska. Stoga, ovakve postupke, kao i nacrt nove strategije za proširenje EU na tzv. zapadni Balkan, treba promatrati isključivo kao formalno pokriće za dalju provedbu berlinske politike, koja je prividno za potiskivanje ruskoga i turskoga utjecaja s jugoistoka Europe, a u stvarnosti zapravo čini sve kako bi umanjila isključivo američki utjecaj na tom prostoru -  ističe Josip Zdunić, politički analitičar HRsvijeta.

Podsjeća kako je geostrateško povezivanje Srbije i BiH dio njemačkog plana Balkan 3 koji u posljednje vrijeme provodi turski predsjednik Erdogan.

-U tom kontekstu, ne treba zaboraviti da je geostrateško otvaranje Srbije prema BiH dio njemačkog programa Balkan 3, implementiranog kroz strateške dokumente EU-a. U konačnici, kao provedbena snaga za realizaciju tog projekta, odnosno izgradnje auto-ceste Beograd-Sarajevo, javila se Erdoganova Turska. Istodobno, tu je i umješanost Njemačke u hrvatsko-slovenski spor oko arbitraže, ali i vrlo kontroverzan odnos Njemačke prema hrvatskom pitanju u BiH - zaključuje  Zdunić.

 

R.H.