Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u srijedu u Saboru da će se na Vijeću EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem "marginalizacije" bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u "podređeni položaj".

Izrazio je zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu.

U okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio je o BiH nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom Predsjedništvu BiH.

Naglasio je da se ne radi ni o kakvom miješanju u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Govoreći o sastanku u Sofiji rekao je da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.

-Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta - rekao je Plenković dodavši da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Zaključio je da Hrvatska treba više ulagati u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) budući da je u prošloj godini u EU u tom sektoru bilo zaposleno 8,4 milijuna ljudi a u Hrvatskoj je u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u ICT-u je 35.000.

-To nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i ovaj sektor - rekao je Plenković.

S obzirom na aktualna zbivanja i sporove oko kompakta o legalnim migracijama, poznatijeg kao Marakeški dokument, poprlično je zanimanje izazvao dio izvješća koji se odnosi na sastanak u lipnju kada su glavna tema bile migracije.

-Premda su migracijski tokovi smanjeni praktički na predkriznu razinu, u odnosu na razinu prije 2015. i 2016. godine, migracijska kretanja na istočnom i zapadnom sredozemnom pravcu zahtijevaju punu pozornost. Hrvatska svoju ulogu na temelju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja, vidi u zaštiti svoje granice. Do studenoga 2017. migracijski pritisak bio je pretežno na istočnim granicama Hrvatske, iz Srbije. Uslijed pojačanog nadzora tog dijela granice, krajem 2017. i 2018 aktivirana je nova ruta preko BiH. Broj nezakonitih prelazaka, prema podacima MUP-a RH povećan je sa 4.100 (u 2017.) na 6.400 (u 2018.) - kazao je Plenković.

Ulogu Hrvatske u provedbi zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti naše granice koja je ujedno najduža vanjska granica Europske unije.

-Hrvatska je iz Turske preselila 152 osobe. Temeljem Vladine odluke iz listopada 2017. odlučili smo iz Turske preseliti dodatnih 100 izbjeglica koji su u potrebi za međunarodnom zaštitom. Po osnovi premještaja iz Grčke i Italije, do sada je premještena 81 osoba. Kad je riječ o unutarnjem aspektu migracija ključno je postizanje dogovora o reformi zajedničke europske politike azila. Ta reforma podrazumijeva usvajanje paket od sedam zakonodavnih akata. Najveći kamen spoticanja ostaje dogovor o Dublinskoj uredbi jer je potrebno postići kompromis o obveznom mehanizmu raspodjele migranata - istaknuo je.

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova.

-Hrvatska vodi politiku koja je dosta otvorenija prema procesu proširenja nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama EU-a - zaključio je Plenković.

 

M.M.