Medijska ljevica, razvidno je, već dugo 'kuri' sukob pitajući se tko je 'u pravu' između zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, i riječkog nadbiskupa Mate Uzinića.

Tobožnji raskol odnosi se na niz javnih nesuglasica unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj, koje su posebno eskalirale krajem 2025. godine.

Unatoč nadanjima pojedinaca, ozbiljnog sukoba nema. Niti je aktualna situacija nešto što katolička Crkva nije prošla bezbroj puta u povijesti.

Glavna točka spora - Javne molitve krunice muškaraca na trgovima.

Ovo je trenutno najaktualniji sukob, vidljiv u božićnim porukama i intervjuima iz prosinca 2025. Stav nadbiskupa Uzinića bliži je duhu pape Franje o inkluzivnosti i izbjegavanju podjela. Kritizira način na koji se te molitve provode, ističući da one često stvaraju podjele, agresiju i isključivost. Kaže da iz istinske kršćanske molitve ne mogu proizaći takvi plodovi, te da se vjera zloupotrebljava za dokazivanje 'muškog autoriteta' ili političke svrhe. Ne zagovara zabranu! Već pastoralni rad i dijalog kako bi se 'molitva vratila evanđeoskom duhu mira i pomirenja'. U božićnoj poruci 2025. povezuje to s širim društvenim podjelama lijevi-desni, jači-slabiji i poziva na ljubav prema svima, uključujući 'neprijatelje' i strance. Sve je to njegovo legitimno pravo, s kojim velika većina vjernika vjerojatno nije suglasna.

Stav nadbiskupa Kutleše nešto je konzervativniji, naglasak je na vjerskoj slobodi i tradicionalnim vrijednostima. On brani molitve kao legitimno svjedočanstvo vjere i odgovor na sekularizaciju društva. Ne vidi ih kao protiv nekoga, npr. protiv žena ili feminizma, već kao ispravnu nakanu koja može donijeti duhovne plodove. Protivi se zabranama i ističe pravo na javno ispovijedanje vjere.

Mediji i komentatori to tumače kao ogroman sukob dviju struja u Crkvi. Uzinić je kao bliži 'liberalnoj', inkluzivnoj, zagovara dijalog s društvom, a Kutleša 'konzervativnoj', u obrani je tradicionalnih izraza vjere. Lijevi mediji, dakle ogromna većina, redom podržavaju nadbiskupa Uzinića, dok tek poneki poput Narod.hri Vigilare, podržavaju stavove nadbiskipa Kutleše, ali i ogromna većina vjernika.

Osim aktualnih, postoje i druge, starije, razlike u stavovina, poput recimo blagoslova istospolnih parova, posebno nakon Vatikanske deklaracije Fiducia supplicans 2023./2024.

Nadbiskup Uzinić je otvoreno podržavao mogućnost pastoralnog blagoslova parova, ne veze kao takve, on podržava 'dobra u odnosu poput ljubavi i pomoći'.

Nadbiskup Kutleša je oprezniji, naglašavajući da se ne blagoslivlja 'grešno stanje' već samo osobe, izbjegavajući ritualizaciju.

Važno je znati kako ovo pitanje nije apsolutno, ono ovisi o perspektivi. Ako se prioritet daje evanđeoskoj inkluzivnosti, pomirenju i izbjegavanju podjela, nadbiskup Uzinić je bliži Isusovoj poruci ljubavi prema slabima i marginaliziranima.

Ako se priorite daje slobodi vjerskog izražavanja i obrani tradicionalne vjere u sekularnom društvu, nadbiskup Kutleša bolje štiti prava vjernika.

U konačnici, obojica su legitimni biskupi, imenovani od pape Franje, i predstavljaju pluralizam unutar Crkve. Nema 'službenog' pobjednika.

HBK pod nadbiskupom Kutlešom nije osudila nadbiskupa Uzinića, a niti će. Unatoč tomu što neki priželjkuju potrese i cijepanje Crkve na dva dijela to se neće dogoditi, debate će i dalje trajati, razlike u mišljenjima i stavovina također, kao što je, različitim intenzitetom, bilo u proteklih dvije tisuće godina.

Ivica Granić / Facebook

Share
0