Bivši slovenski premijer i predsjednik Slovenske demokratske stranke Janez Janša u subotu je sudjelovao na komemoraciji za žrtve poratnih zločina Drugog svjetskog rata u mjestu Huda Jama.

  Za kameru Bujice komentirao je ključne događaje na političkoj sceni u Sloveniji i Hrvatskoj te pitanje lustracije.

-Sa slovenskog gledišta komemoracija je dotaknula srca mnogih, pa se s pravom pitamo kako to nije bilo moguće u zadnjih sedam godina, od kada je to stratište otkriveno, dostojno ga urediti i pokopati žrtve? To je jedna teška rana na slovenskoj politici - istaknuo je Janša.

Nije iznenađen činjenicom činjenicu da zločini poput onog u Hudoja jami nisu kažnjeni.

-To je moguće samo zbog toga jer su u Sloveniji na vlasti oni koji su fizički ili politički nasljednici zločinaca. I takvi štite svoje pretke - ocjenio je Janša.

Smatra da je neprovedba lustracije zakočila mnoge procese u Hrvatskoj i Sloveniji.

-Sigurno da treba! Kada bi se u obje države lustracija dogodila, a mi smo je i predlagali, trebalo ju je uvesti još s demokracijom, kod osamostaljenja, danas sigurno ne bi bilo niti jednog neotkrivenog stratišta i svi naši mrtvi, bez obzira na razliku, dobili bi svoje grobove. Procjenjujem da bi obje države i po standardu i po kvaliteti života te međusobnom razumijevanju, bile puno dalje, nego što su danas.

Podsjetimo, Sv. Misu kojoj je nazočila rodbina žrtava, predstavnici nevladinih udruga iz Hrvatske i Slovenije, slovenski predsjednik Borut Pahor, zastupnik Jamez Janša i drugi  predstavnici političkih stranaka,  predvodili su u subotu celjski biskup Stanislav Lipovšek, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, te prior Edmund Wagenhofer u ime Austrijske biskupske konferencije.

Iako je u Sloveniji evidentirano više od 600 masovnih grobnica iz vremena rata i popraća u kojima su uglavnom žrtve poratnih masovnih likvidacija koje su organizirale tadašnje komunističke vlasti, a provodile vojska, OZNA i KNOJ, Huda jama je za Slovence, ali i za Hrvate, prilikom otkrivanja predstavljala poseban šok. Riječ je naime o rudniku u koje je živo zakopano više od tri tisuće ljudi.

Otkopavanje Hude jame trajalo je više godina jer je Barbarin rov bio zatvoren s više drvenih, betonskih i glinenih pregrada, a položaj nekih pronađenih tijela pokazao je kako je najveći dio žrtava bio ostavljen živ i namjerno “zazidan”, kako bi što duže umirali.

 

R.H.

Share
0