Proširenje Europske unije na jugoistok Europe bit će jedno od tri ključna pitanja kojim će se Europska unija baviti u vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, koje počinje 1. siječnja 2020. godine, izjavio je u Mostaru hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova i predsjednik Odbora za vanjske i europske poslove HDZ-a RH Gordan Grlić Radman.

Hrvatski ministar u Mostaru se sastao s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem te je tom prigodom prezentirao teme kojima će se Vijeće Europske unije primarno baviti za vrijeme šestomjesečnog predsjedanja Republike Hrvatske tim tijelom.

Govoreći o proširenju EU na jugoistok Europe, Grlić Radman je istaknuo kako Republike Hrvatska želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu na tom punu, ponovivši kako je članstvo BiH u EU strateški interes RH.

- Bilo nam je važno u vrijeme hrvatskog predsjedanja otvoriti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom što je bio cilj mnogih zemalja članica, međutim neke zemlje nisu bile zato. Hrvatska će se potruditi da svim zemljama jugoistočne Europe pošalje jasnu poruku kako imaju perspektivu u EU - poručio je hrvatski ministar.

Pored proširenja EU na jugoistok Europe u fokusu će biti izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU te višegodišnji financijski okvir EU od 2021. do 2027. godine.

- Za Hrvatsku je pitanje europskog proračuna jako važno, budući da smo najmlađa članica Europske unije i najmanje smo profitirali od tog članstva. Velikim zemljama je u interesu imati što manji europski proračun, a malim zemljama i zemljama srednje i istočne Europe je u interesu imati veći proračun kako bismo smanjili gospodarske razlike između starih i novih članica - kazao je Grlić Radman.

Dragan Čović je kazao kako je ministra Grlića Radmana upoznao s položajem hrvatskog naroda u BiH, s euroatlantskim putom BiH te na koji načina RH može pomoći BiH na tom putu.

- Nakon uspostave vlasti u BiH i stvaranja političke stabilnosti pokušat ćemo nadoknaditi izgubljeno vrijeme kako bi BiH mogla otvoriti svoj europski pregovarački proces i sustići Sjevernu Makedoniju i Albaniju, ako je to moguće - istaknuo je Čović.

Grlić Radman je dodao kako će Hrvatska i dalje biti iskren i aktivan zagovaratelj euroatlantskog puta BiH.

- Hrvatskoj je, dakako, važan i položaj hrvatskog naroda u BiH i stabilnost BiH koja ovisi o stabilnosti, jednakopravnosti i konstitutivnosti triju naroda. Mi podržavamo stabilnu BiH s funkcionalnom vlašću i drago nam je što sada imamo sugovornike u Vijeću ministara - poručio je šef hrvatske diplomacije,

 

M.J.

Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na izborima prije pet godina osvojila je nešto iznad 1.1 milijun glasova, njezin prethodnik Ivo Josipović je 2010. godine dobio podršku od 1.3 milijuna glasova, dok je 2005. Stjepan Mesić osigurao pobjedu s potporom od 1,4 milijuna glasova. Pokazatelji su to koji jamče da će pobjedniku i ovih izbora biti potrebno više od milijun glasova.

U prvom krugu Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović ostvarili su najbolji rezultat zahvaljujući discipliniranom članstvu SDP-a i HDZ-a. Međutim, u drugom krugu predsjedničkih izbora glasovi stranačkog članstva neće biti dostatni za pobjedu. Stoga u izbornim stožerima jednog i drugog kandidata pokušavaju "zahvatiti" što veći spektar potpore.

Već u izbornoj noći, Zoran Milanović je odaslao blage i pomirljive poruke što je jasan pokazatelj kako se nacionalnom retorikom i pomirljivošću  želi dodvoriti desnom biračkom tijelu i tako što dublje prodrijeti u tradicionalni spektar HDZ-ovog predsjedničkog kandidata.

Međutim, i unatoč takvim Milanovićevim pokušajima  potpora ljevice i desnice predsjedničkim kandidatima jako je slična kao i na predsjedničkim izborima 2014., što jamči potpuno neizvjesnu utrku u drugom krugu i borbu za svaki glas.

 

Bez obzira na Milanovićeve pokušaje, medijske najave, tvrdnje analitičara i  ankete, teško je vjerovati da će birači Miroslava Škore donijeti prevagu Zoranu Milanoviću u drugom krugu. Ukupni Milanovićev rezultat prije će ovisiti o izlaznosti u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, pa i Splitu i Osijeku, nego o broju Škorinih birača koji će mu dati potporu. Naime, bude li previše "desničario" mogla bi ga stići kazna ljevice, koja je i onako nezadovoljna jer posljednjih godina SDP, jednako kao i HDZ, sve više klizi ka političkom centru.

 

Kolinda Grabar-Kitarović ima prednost u Dalmaciji, Lici, na jugu Hrvatske a u drugom krugu tu će prednost imati i u Slavoniji, gdje će većina onih koji su u prvom krugu predsjedničkih izborora podržali Miroslava Škoru dati glas upravo njoj.

 

Procjene su da bi od ukupno 465.703 Škorinih glasova iz prvog kruga, HDZ-ova predsjednička kandidatkinja  može računati na oko 250 tisuća Škorinih glasača, dok bi SDP-u prema ovim podacima trebalo otići nešto iznad sto tisuća, dok će ostatak po svemu sudeći apstinirati.

 

I polovica birača Mislava Kolakušića, od ukupno njih 111.916,  mogla bi u drugom krugu apstinirati. Od onih koji izađu na izbore većina će, sudeći prema anketama, dati potporu Zoranu Milanoviću dok bi desetak tisuća njih moglo dati potporu Kolindi Grabar Kitarović.

 

Kada je riječ o Dariju Juričanu, njegovih preko 60 posto birača u drugom će krugu dati glas SDP-ovom kandidatu. Sličnog stava su i birači Dalije OreškovićKatarine Peović te Dejana Kovača, koji će u većini biti naklonjeni Zoranu Milanoviću. Istodobno, aktualna predsjednica može računati na 6 ili 7 tisuća Pernarovih glasača te desetak tisuća Đapićevih i Babićevih glasača.

 

Kad se sve ovo zbroji, tada se nameće zaključak kako će Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović do posljednjeg trenutka voditi mrtvu utrku za svaki glas. Međutim, u prosudbu ovih rezultata nisu uključeni glasovi hrvatskog iseljeništva koji će u ogromnoj mjeri otići na konto aktualne predsjednice, što joj daje velike izglede za pobjedu u drugom krugu.

 

 

Ilija Zovko

12.00 Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE