Vijesti

Ivo Lučić: Ono što Srbiji doista smeta nije oružje, već hrvatski ponos i zajedništvo

Uoči vojnog mimohoda kojim će se obilježiti 30. obljetnica Oluje, umirovljeni general i rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, Ivo Lučić poručuje da Hrvatska ima čime biti ponosna – i kad je riječ o prošlosti, i o današnjoj snazi oružanih snaga. Srbija, kaže, ponovno širi psihozu uoči obljetnice, ali ono što je doista smeta nije oružje, već hrvatski ponos i zajedništvo.

Miroslav Akmadža: Imamo popisano više od 400.000 stradalih uglavnom iz razdoblja Drugoga svjetskoga rata i poraća

Istaknuti povjesničar, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, po službenoj je dužnosti imenovan za člana novog Povjerenstva za istraživanje nakon 2. svjetskog rata. U razgovoru za Globus Akmadža je istaknuo da je Hrvatski institut za povijest prije nekoliko mjeseci od Vlade zatražio odobrenje projekta utvrđivanja popisa žrtava svih ratova i režima u 20. stoljeću.

Skromi veliki čovjek - u spomen fra Slavku Soldi

Bila je godina 1990. Već je dobrano mirisalo na rat. Studirao sam kršćansku duhovnost u Rimu. Preda mnom je bilo ljeto. Trebalo ga je iskoristiti, a to znači negdje usavršiti još koji jezik i nešto zaraditi za trošak tijekom akademske godine. Izabrao sam New York. Onako nekako nasumce. Hajde da iskušam i taj dio kugle zemaljske i vidim kako naši fratri tamo žive.

Rahim Ademi: Pripreme i planiranje operacije “Ljeto 95” trajalo je desetak dana

Nakon što su od 4. do 11. lipnja 1995. godine na Dinari i u dijelovima Livanjskog polja, Hrvatske snage izvele Operacija Skok 2, kojom je oslobođen prostor od 450 četvornih kilometara, bilo je pitanje vremena kad će se, i kako, krenuti dalje prema Kninu. Ono što se dogodilo u Srebrenici, 11. srpnja 1995., nakon čega je svijet vidio nezapamćeni egzodus i stravičan pokolj preko 8000 Bošnjaka, dovelo je do potpisivanja Splitske deklaracije, uz diplomatsko posredovanje Turske i SAD-a, a sve kako se, među ostalim, ista situacija ne bi ponovila i u Bihaću, koji je već bio na rubu humanitarne katastrofe.

Trideset godina od Splitske deklaracije

Dok s porastom ljetnih temperatura rastu i nagoni pojedinaca „građanske“ orijentacije za skrnavljenjem hrvatskih nacionalnih i vjerskih obilježja po Bosni i Hercegovini, osvježimo malo ovih uzavrelih srpanjskih dana sjećanje na 30. obljetnicu jedne izuzetno značajne hrvatsko-bošnjačke deklaracije koja je prije 30 godina de facto nastala na poziv bošnjačkog političkog i vojnog vodstva te posredovanjem turske i američke diplomacije rezultirala vojnom pomoći Republike Hrvatske tadašnjoj Republici Bosni i Hercegovini u „zajedničkoj obrani od srpske agresije“.