Sva se tuga, bijeda, jalovost i sramota hrvatske “znanstvene” scene pokazala i prokazala po tko zna koji put. Sama činjenica da je 2016. (!!!) godine napisana i obranjena prva doktorska disertacija o Anti Pavelići je porazna, sablasna i nakaradna.
Mnoge brine i žulja Glasnovićeva dijagnoza Filozofskog fakulteta u Zagrebu i našli su se pozvani (ili se to od njih očekuje) braniti revolucionarno marksističko bratstvo i socijalističkog samoupravljanja.
Od naše tehničke Vlade na samom odlasku ne očekujemo previše aktivnu i kreativnu vanjsku politiku, međutim Predsjednica Republike je u punoj političkoj snazi i još debelo u prvoj polovici svog predsjedničkog mandata pa obećanje koje nam je dala na početku mandata, a odnosi se na priključenje RH Višegradskoj skupini, još uvijek nije ni približno ispunjeno.
Između niza bizarnih i vrlo problematičnih anketa u Hrvatskoj, koje provode čudne agencije, čudnih imena, ističe se zgodna o najpopularnijim novinarima u Hrvatskoj.
U zemlji, čija politička scena dugi niz godina obiluje izdajama, lažima, prijevarama, krađama, aferama i malverzacijama, ići samostalno na izbore sa sloganom: “Vjerodostojno!” je sulud potez, no završilo je povoljno, pa to onda nazivamo hrabrim.
Orsat Miljenić, bivši SDP-ov ministar pravosuđa za čijeg je mandata donesen sporni Lex Perković, jedan je od kandidata za predsjednika SDP-a. U kuloarima se sve otvorenije govori se da je upravo on odabrani Milanovićev nasljednik, koji je Milanovićevu potporu dobio nakon kritika na račun Ranka Ostojića i vezivanja SDP-a uz policijski aparat.
Reagirajući na negativne reakcije koje je izazvao njegov komentar prosvjeda djela studenata i profesora na Filozofskome fakultetu, novoizabrani saborski zastupnik Željko Glasnović izjavio je da mu nije važno što netko misli o njemu te da će govoriti ono što misli da je istina.
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković sljedeći bi se tjedan, pojedinačno trebao sastati sa zastupnicima nacionalnih manjina kako bi se postigao sporazum sa svakim od njih vezano za probleme njegove manjinske zajednice.
Vrlo aktivna sveučilišna partijska škola na adresi Ivana Lučića 3, Zagreb, još ne odstupa nego smjernim koracima kreće putem nove Svjetske revolucije i V. Internacionale.
Razdoblje ispred nas, s obzirom na znatno ojačalu moć i organizacijsku strukturu orjunaške politike, moglo bi, unatoč povoljno završenim izborima, odlučiti opet na dulje vrijeme sudbinu hrvatskoga naroda. Naime, povijesno iskustvo pokazuje koliko je orjuna svojom velikosrpskom politikom duboko urasla u podsvijest nositelja te ideje, koji se ni nakon izrazito krvavih razdoblja ne mogu otrijezniti od čežnje za beogradskom čaršijom