Komentirajući kandidaturu Brune Esih i najave da bi je mogli podržati određeni visokopozicionirani članovi HDZ-a, predsjednik te stranke Andrej Plenković je poručio kako očekuje da članstvosnažno, čvrsto i angažirano podupru sjajne kandidate.
Kandidatura Brune Esih, neslužbeno doznaje Jutarnji list, izazvala je pomutnju među zagrebačkim HDZ-ovcima. Mnogi su skloni tvrdnji kako će loš rezultat Drage Prgometa biti i debakl predsjednika HDZ-a, koji je insistirao na njegovoj kandidaturi.
Kako funkcionira naš pravosudni i represivni aparat? Na ovom se portalu objavi nekolicina tekstova glede kriminalnih djelatnosti vrhuške grada Umaga, i državno odvjetništvo ne napravi ništa, unatoč tomu što Zakon o kaznenom postupku izričito propisuje: “Ako je do državnog odvjetnika samo dopro glas da je počinjeno kazneno djelo… državni odvjetnik će o tome sastaviti službenu zabilješku…“ (čl. 205. st. 5.). Svatko se može složiti da objava teksta na dostupnom portalu potpada pod „samo dobro glas“, no čini se da nadležnog državnog odvjetnika, ni Glavnog, to ne zanima.
Na Haškom sudu nastavljen je žalbeni postupak u slučaju šestorice bosansko-hercegovačkih Hrvata nepravomoćno osuđenih za sudjelovanje u tzv. zločinačkom pothvatu čiji je navodni cilj bio pokušaj stvaranja etnički čiste Herceg-Bosne.
Predstavnica sam autentičnog, Tuđmanova HDZ-a, za razliku od Prgometa! S druge strane, protivnica sam političke trgovine poput one s Pupovcem - istaknula je Bruna Esih gostujući u Bujici.
Ako hrvatska javnost ne shvati pravodobno pogibelj od neoosmanističkoga nastupanja u BiH, političke posljetke snosit će cjelokupan južnohrvatski prostor, odnosno istočna obala Jadranskoga mora. Neoosmanski pakt s revitaliziranom Moskvom u BiH dugoročno će postati prijetnjom i drugoj jadranskoj obali, ali i srednjoj Europi
Dugogodišnji predsjednik ogranka Matice hrvatske Buje, Zlatan Varelija, kako doznajemo, meta je istrage Policijske postaje Umag zbog teksta objavljenom na portalu HRsvijet.
Bošnjačke stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH bez nazočnosti Hrvata donijele su rezoluciju kojom se osuđuju pozivi na federalizaciju BiH.
Austro-Ugarska je monarhija bila, velika, spora i troma država, nesklona promjenama i inovacijama, kako društvenim, tehničkim i industrijskim; i da nije bilo Prvog svjetskog rata, pitanje je bi li ona ostala u onom obliku kakvom je poznajemo iz povijesnih udžbenika.
Hrvatski sabor, njegova intelektualna istisnina i „sirovinski“ sastav, sve ono što možemo čuti i vidjeti od tog najvišeg političkog tijela u Hrvatskoj – postaje ozbiljna dijagnoza hrvatskog društva. Pernar i pridruženi klaunovi samo su stidne uši političke zapuštenosti i loše higijene, ali još uvijek nisu bolest.