Miroslav Akmadža: Imamo popisano više od 400.000 stradalih uglavnom iz razdoblja Drugoga svjetskoga rata i poraća
Istaknuti povjesničar, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, po službenoj je dužnosti imenovan za člana novog Povjerenstva za istraživanje nakon 2. svjetskog rata. U razgovoru za Globus Akmadža je istaknuo da je Hrvatski institut za povijest prije nekoliko mjeseci od Vlade zatražio odobrenje projekta utvrđivanja popisa žrtava svih ratova i režima u 20. stoljeću.
-Bitno je naglasiti da je Hrvatski institut za povijest prije nekoliko mjeseci od Vlade zatražio odobrenje projekta utvrđivanja popisa žrtava svih ratova i režima u 20. stoljeću, od Prvog svjetskog rata, međuraća, Drugog svjetskog rata, komunističkog režima do Domovinskog rata. Mi to godinama već radimo, ali na tome rade dvije osobe. Imamo već popisano više od 400.000 stradalih uglavnom iz razdoblja Drugoga svjetskoga rata i poraća. Zatražili smo od Vlade da nam se odobri da angažiramo više ljudi. U Europi to gotovo sve zemlje sustavno rade, a mi ne, istaknuo je Akmadža.
Ne dvojeći o potrebi formiranja povjerenstva i izrade popisa žrtava, istaknuo je da gledano u historiografskom smislu teško se može nešto puno novoga saznati.
-U tom Povjerenstvu sam u ulozi ravnatelja Instituta, po službenoj dužnosti. U Institutu ima i osoba koje su kompetentnije za tu temu, ali i ja se bavim istraživanjima stradanja ponajprije Crkve nakon Drugog svjetskog rata, tako da ne mogu reći da nisam s time dobro upoznat. U historiografskom smislu teško se može nešto puno novoga saznati. Historiografiji je više-manje jasno što se dogodilo, uzroci i posljedice. Ministarstvo branitelja bavi se utvrđivanjem grobnica i tko je u njima. Oni to dosta dobro rade. Povjerenstvo može koordinirati aktivnosti svih ustanova koje se bave tim stvarima. O tome smo napisali desetke knjiga i znanstvenih radova, istražujemo i dalje, a hoćemo li još nešto novo saznati, ponajprije ovisi o arhivima u Beogradu, koji nam još nisu otvoreni kao ni Udbini arhivi u Sarajevu. U Hrvatskoj se teško može naći nešto što već nismo pregledali i objavili, kazao je.
>>Ivan Penava na čelu povjerenstva koje će se baviti žrtvama nakon 2. svjetskog rata
Ponavlja da ni žrtve ustaškog ni komunističkog režima nisu do kraja istražene da bi se za svakog pojedinca znalo kada je i kako stradao.
- Ono što je istraženo o žrtvama ustaškog režima je ponajprije bilo za vrijeme Jugoslavije i to je bila dosta pristrana historiografija. Nastavili smo to raditi i nakon uspostave hrvatske države nastojeći biti što nepristraniji, bez ideoloških utjecaja, lijevih i desnih. I dalje na tome radimo. Ni žrtve ustaškog ni komunističkog režima nisu do kraja istražene da bi se za svakog pojedinca znalo kada je i kako stradao. Ali historiografski nema tajni tko je kriv, o uzrocima i posljedicama, i tu nećemo ništa novo saznati, naglasio je.
Nije siguran da se istraživanje može na brzinu završiti.
-To će trajati godinama. Niti jedna zemlja nikada nije utvrdila sve žrtve pa nećemo ni mi. Prikupljamo sve moguće podatke o stradalnicima, ali sve to treba činjenično potvrditi da nam se ne dogodi, kao u nekim istraživanjima, da se neka imena ponavljaju pet puta. Želimo za svako ime utvrditi činjenice. To ide jako sporo, naglasio je.
>>Češka izjednačila komunizam s nacizmom i fašizmom
Istaknuvši da je svaki rat u 20. stoljeću, bilo u režiji Hitlera, Miloševića i sada Putina, političarima je poručio da se bave budućnošću.
-Nismo mi njih birali da se koljemo oko toga tko je više kriv i tko je više ubio, jesu li više pobili Hrvati u ustašama uz pomoć Nijemaca ili Hrvati u partizanima uz pomoć Srba. Ispada da Hrvati ništa drugo nisu radili nego ubijali jedni druge. Ako im je stalo do Hrvatske, neka se brinu o tome da za 50 godina i dalje bude Hrvata u Hrvatskoj. Usprkos svim ovim zločinima u 20. stoljeću broj Hrvata se i dalje povećavao, a sada u miru su procjene da će Hrvati za sto godina u Hrvatskoj biti manjina. To je tema kojom bi se političari trebali baviti, zaključio je Akmadža.
R.H.