Srpsko narodno vijeće (SNV) reagiralo je u subotu na zahtjeve da se spriječe daljnja održavanja proslave Dana ustanka u Srbu, poručivši da se današnjim skupom odaje počast oružanom bratstvu Hrvata i Srba u Drugom svjetskom ratu te da se ne radi ni o kakvom ''četničkom okupljanju''.

''Kao što uvijek naglašavamo, ustanak u Srbu prije 84 godine nije bio samo gola obrana života srpskoga naroda na tom prostoru, taj ustanak bio je početak u kojem su slogu u oružanom bratstvu našli Dalmatinci i Ličani, Hrvati i Srbi, stvorivši slobodni teritorij na hrvatskoj i bosanskoj strani'', navodi se u priopćenju SNV-a.

Podsjetimo, zajednica šest žrtvoslovnih udruga zatražila je ranije od predsjednika Republike, Vlade i Sabora da spriječe daljnja održavanja proslave Dana ustanka u Srbu, koje su nazvali ''profašističkim proslavama koje vrijeđaju osjećaje brojnih obitelji''.

Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH svake godine organiziraju narodni zbor u Srbu, povodom godišnjice navodnog Dana ustanka od 27. srpnja 1941. godine. Tako je i za danas, kod Spomenika ustanku naroda Hrvatske, predviđeno polaganje vijenaca, obraćanje uzvanika i uzvanica te kulturno-umjetnički program. Prije toga će SNV, SABA, Antifašistička liga RH i Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) položiti vijence na lokalnom groblju u Srbu, u čast  “Dalmatincima palima u oslobađanju Srba”, kazali su u SNV-u.

Što se to obilježava u Srbu ?

Nejasno je, međutim, što se tu obilježava. Za vrijeme četničko-komunističkog ustanka u Lici i zapadnoj Bosni, 27. srpnja 1941., na širem području Srba ubijena su 62 Hrvata, od čega pet žena i devetoro djece.

Tih dana "hrabri ustanici" zarobili su grahovskog župnika Juraja Gospodentića. Nakon mučenja i ritualnog iživljavanja, "ustanici" su 10. kolovoza župnika Gospodnetića nabili na ražanj i doslovce ispekli.

Usput su u okolnim selima Obljaju, Koritima, Luci, Ugarcima i Crnom Lugu opljačkali i spalili sve hrvatske kuće. U Obljaju su zapalili i Župni ured i rkt. Crkvu Sv. Ilije Proroka.

Toga dana, 27. srpja 1941. godine , u Brotnju je u jamu ubačeno 38 članova obitelj Ivezić. Najmlađi je imao 2, a najstariji 82 godine. Isti dan je na pruzi Drvar - Knin iz vlaka istjerano, poubijano i bačeno u jamu Golubnjača 300 hodočasnika zajedno sa svećenikom Waldemarom Maxilianom Vrhovcem koji su se vraćali s hodočašća sv. Ani.

Početkom kolovoza spaljeno je kompletno selo Borićevac, a svi stanovnici toga sela - njih 200, ubijeni su.

Nakon što je izbio četničko-partizanski ustanak u istočnoj Lici, Krbavi, Psetu  i sjeverozapadnom Tropolju, na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša-Vrtoče. 9. i 10. kolovoza 1941. Spaljena je cijela župa od dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.

U župi Krnjauša je, prema nepotpunim istraživanjima, ubijeno 240 osoba.

Od svećenićkog osoblja, koje je bilo prvo na udaru, stradao je župnik Krešimir Barišić, kojega su zvjerski mučili i osakatili, te naposljetku još živoga bacili da izgori u zapaljenoj crkvi, zajedno sa još tri svećenička pripravnika, od kojih je namjlađi imao svega 12 godina. Trojica ubijenih sjemeništaraca su: Ivan Skender (12 godina), Jure Tomičić (17 godina) i Ilija Poplašen (18 godina).

Struktura do danas identificiranih 240 ubijenih od strane “ustanika” je:

-      35 djece do 7 godina

-      14 djece od 8 do 12 godina

-      72 žene,

-      119 ostalih.

Sumirajući sve ove pokazatelje, koji su publicirani i javno dostupni, logično se zapitati: Koga to Pupovac, i razni pupavci, provociraju i vrijeđaju u neovisnoj hrvatskoj državi?

J. Z.

Share
0