Hrvatsko vijeće obrane imalo je iznimno važnu ulogu u obrani RH i očuvanju BiH i tamošnjih Hrvata, ocijenio je u ponedjeljak državni tajnik Zvonko Milas koji je na ceremoniji u Mostaru bio izaslanik hrvatskog premijera na obilježavanju 32. obljetnice utemeljenja te vojne formacije Hrvata.

"Kao što je premijer Plenković ranije istaknuo Hrvati u BiH su, a ponajprije Hrvatsko vijeće obrane nama bili leđa kada je bilo najgore, a danas je vrijeme da Hrvatska bude lokomotiva koja će zajedno vući sve naprijed", rekao je Milas.

Pojasnio je kako je uloga HVO-a prevažna za opstanak Bosne i Hercegovine i tamošnjih Hrvata.

"Iznimno je bila važna uloga Hrvatskog vijeća obrane u obrani i stvaranju Bosne i Hercegovine kao cjelovite države s tri naroda. Jednako tako HVO je imao važnu ulogu s HV-om što danas imamo zajedničku domovinu Republiku Hrvatsku, suverenu i neovisnu", istaknuo je Milas.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto istaknula je važnost gajenja tradicije HVO-a, kao vojnog odgovora bosanskohercegovačkih Hrvata na agresiju.

„U današnjoj slobodi i demokraciji koju živimo, i u povijesti hrvatskog naroda utkana je žrtva i život svakog našeg branitelja što svima nama treba biti uzor i istinski primjer u obavljanju kako političke tako i profesionalne dužnosti. Upravo na temelju zahvalnosti i obveze prema našim braniteljima, moramo naći načina da odgovorimo na sve izazove s kojima se i danas suočavamo, “zaključila je Krišto.

Unutar današnjih Oružanih snaga BiH Prva gardijska pukovnija baštini nasljeđe Hrvatskoga vijeća obrane. Njihov današnji zapovjednik, brigadir Martin Pažin ocijenio je kako se godinama nastoji umanjiti važnost HVO-a, no da je takvo što nemoguće te da je HVO postao sastavni dio Oružanih snaga BiH.

"Iznimno je važno da smo mi čitavo vrijeme uspjeli očuvati našu sastavnicu kroz Vojsku Federacije, a zatim i Oružane snage BiH kroz misiju Prve pješačke gardijske pukovnije Oružanih snaga BiH. Naše zapovjedništvo baštini vojno nasljeđe Hrvatskoga vijeća obrane i kulturno-povijesno nasljeđe našega naroda u BiH", rekao je brigadir Pažin.

Podsjetimo, odlukom političkog vodstva Hrvata u Bosni i Hercegovini 8. travnja 1992. godine utemeljeno je Hrvatsko vijeće obrane (HVO) nakon što se te zemlja i Hrvati suočili s agresijom tzv. JNA. Na početku rata HVO je kontrolirao 10 posto, a pred okončanje rata i potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma potkraj 1995. godine 26 posto teritorija Bosne i Hercegovine.

Zajedno s postrojbama Hrvatske vojske, HVO je u nekoliko vojnih operacija 1994. i 1995. godine u zapadnoj Bosni doveo srpske snage u Krajini u okruženje nakon čega je uslijedila operacija Oluja. Vojne akcije HV-a i HVO-a koje su nastupale pod nazivom Hrvatske snage nastavljene su u drugome dijelu 1995. godine, te su zajednički stigle nadomak grada Banja Luke što je srpsku stranu 1995. godine prisililo na pregovore i potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Nakon okončanja rata Hrvatsko vijeće obrane je postalo sastavni dio bošnjačko-hrvatske Vojske Federacije BiH, a zatim i Oružanih snaga nastalih integriranjem nekada zaraćenih vojnih postrojbi Hrvata, Bošnjaka i Srba.