Nakon popularne serije “1001 noć”, i niza manje zapazenih, uz domaće male ekrane ponovno je gledatelje “prikovala” nova turska serija o zivotu velikog osvajača Sulejmana Veličanstvenog, koji je trag ostavio i na našim prostorima. Oko ove serije, za koju kazu da je najskuplji projekt u povijesti turske televizijske produkcije, podigla se velika prašina. Dok u toj zemlji negoduju što je centralna figura predstavljena kao zenskar i nemoralna osoba, drugi je promatraju kroz prizmu “laganica” ljubavne priče, koja, uz spletke i intrige, “krasi” svaku sapunicu.

Brojne je gledatelje privukla i zanimljiva kostimografija, koja se, kazu upućeni, ne poklapa sa stvarnošću toga vremena. U seriji je tako Sulejman prikazan u hlačama, koje su kod njih zabiljezene tek od 1800. pa nadalje. Odjeća, koja mami uzdahe zenskog dijela gledateljstva, zapravo nije iz tog vremena, nego je riječ o francuskoj modi 19. vijeka. zene su u ono vrijeme na turskom dvoru nosile dimije. Zanimljivo je i kako je sultanija Hurem, oko koje se plete cijela ljubavna priča, imala samo 14 godina kada je dovedena na dvor, što se u seriji ne vidi, piše Glas Slavonije.

Od 1536. pa sve do 1687. Đakovo, koje su nazvali Jakova, bilo je pod vlašću Turaka. Doselio se velik broj Muslimana pa je Đakovo 1680. godine imalo oko 5.000 stanovnika. U gradu iz predturskog doba Turci su uglavnom rušili postojeće objekte i izgrađivali nove. Izgradili su i dzamiju na mjestu gdje je sada đakovačka zupna crkva Svih Svetih.

>>Mile Prpa: Sulejman Prvi Veličanstveni i hrvatski junak Nikola Jurišić

Đakovački profesor i knjizevnik Mirko Ćurić smatra kako se sapunica o Sulejmanu Veličanstvenom svela na orijentalni prikaz ljubavne priče, a manje na povijesne činjenice.

- Vladavina Sulejmana Veličanstvenog otprilike se poklapa s osvajanjem Slavonije. Zapravo, u povijesti Hrvatske, osobito naših krajeva, on bi trebao imati negativno mjesto. Svi znamo da je nakon Mohačke bitke, gdje su poginuli i velikaši iz naših krajeva, došlo do polaganog zauzimanja Slavonije, koja je do kraja 17. stoljeća bila pod Turcima. Mi danas zapravo i ne znamo previše o Đakovu iz srednjeg vijeka, znamo tek da je bila tvrđava kojoj je sačuvan zid, sve ostalo je porušeno. Gotovo da nemamo ostataka srednjovjekovnog Đakova. Dođete li u Austriju, Njemačku, pronaći ćete srednjovjekovne gradove, kod nas je turska najezda pod Sulejmanom Veličanstvenim to sve uništila - kaze Ćurić.

- Priče o tome kakav je on bio vladar u turskom carstvu za nas su sporedne. Slavonija je bila turska pokrajina, Đakovo je postalo Jakova, ovdje je bilo nekoliko dzamija. Oni su imali svoj način zivota, razvoj, no to nije bilo hrvatsko Đakovo. Kao i svaki osvajač, za svoj narod je bio veliki, no za sve one koje je porobio negativna povijesna osoba. Prošlo je puno godina, danas nepristrano mozemo pogledati tu seriju, ali ne mozemo dozivjeti tog junaka onako kako ga dozivljavaju u njegovoj domovini - kaze prof. Mirko Ćurić.

Nakon poraza u Slavoniji Turci se povlače i iz Đakova, ostavivši grad pust i spaljen. Podaci iz 1688. pokazuju da je tada u Đakovu bilo samo 13 naseljenih kuća.

M.M.