U utorak, 12. travnja u večernjim satima, u Vukovaru je obilježen Spomen žrtava komunističkog terora. Ovo prisjećanje organizirali su Franjevački samostan u Vukovaru, Ogranak Matice Hrvatske Vukovar, Udruga Nijemaca i Austrijanaca, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Zrinska garda Čakovec.

Tim redoslijedom polagani su i vijenci i upaljene svijeće podno zavjetnog križa ispred Franjevačkog samostana. Pridružila su im se i izaslanstva grada i županije Vukovarsko-srijemske, te predstavnici političkih stranaka. Nikad nije bilo toliko vijenaca podno zavjetnog križa, u kojem su objedinjene sve žrtve svih totalitarnih sustava, posebno one za čije se posmrtne ostatke još uvijek traga. Prigodnu molitvu izmolio je varaždinski biskup Josip Mrzljak, rođeni Vukovarac, čijeg su oca ubili partizani kad mu je tek bilo dvije godine. Niti njegovi posmrtni tjelesni ostatci još nisu pronađeni. Neprestano nam govore kako su oni nestali, naglasio je biskup Mrzljak, čovjek nikad ne može nestati bez traga, on je remek-djelo Božjeg stvaranja. Potom su se svi sudionici zaputili u crkvu sv. Filipa i Jakova gdje je slavljena euharistija.

U euharistijskom slavlju, uz domaće franjevce, sudjelovao je i fra Stanko Belobrajdić, župnik iz čakovečke župe sv. Antuna na Jugu.

U svojoj homiliji mons. Mrzljak je, između ostaloga, rekao: „Vjera nam daje snagu da se vjernički osvrćemo na vlastiti život, život svoje obitelji, svojih najbližih, svoga naroda i cjelokupne ljudske povijesti. Vođeni svjetlom te vjere i danas se vraćamo u travanj i svibanj 1945. godine, u vrijeme o kojem nema više puno svjedoka, a mi koji smo se tada rodili osjećamo izravne posljedice koje ne može i ne smijemo zaboraviti. Učili su nas u povijesti, a i danas još možemo čuti od nekih sudionika, kako je to bilo vrijeme 'oslobođenja'. Završetak Drugog svjetskog rata i oslobođenje od totalitarnih sustava nacizma i fašizma. Došlo je oslobođenje od jednog totalitarnog sustava, ali i teško vrijeme drugog totalitarizma – komunizma. I jedan i drugi sustav nisu poštivali čovjeka. Čovjek je bio samo sredstvo da bi se postigao neki cilj kojeg su zamišljali bolesni umovi diktatora. Danas možemo slušati razna licitiranja koji je sustav učinio više zla i poubijao više nevinih ljudi. Sigurno je da se o tome ljudi neće nikada složiti, niti će se to moći do kraja istražiti. Kod nas, u našoj domovini Hrvatskoj, još se i danas može čuti teza kako je komunizam manje zlo od fašizma. Još moramo slušati teze kako su mnogi koji su ubijeni to i zaslužili i nije im bilo potrebno suđenje. Riječ je o žrtvama nakon završetka rata, kada je zavladala krilatica: Smrt fašizmu-sloboda narodu! Mnogi su oslobođeni fašizma i slobode, ali ne i komunizma. Takve tvrdnje i danas izazivaju još veće napetosti i podijeljenosti. Možemo samo konstatirati kako je fašizam osuđen, kako su mnogi vođe tih zločina osuđeni i kažnjeni. Dok s druge strane komunizam je deklarativno osuđen, ali se još mnogi pristalice skrivaju, ponekad i pod plaštem antifašizma", naglasio je biskup Mrzljak te nastavio: „Mi možemo ovdje nabrajati mnoge nestale 12. travnja 1945. godine u Vukovaru, i stotine tisuća sudionika Hrvatskog križnog puta, ali za te zločine krivci nisu pronađeni, nema osuđenih. Nismo danas ovdje da to istražujemo, ali nas boli skrivanje istine. Zločin komunizma nije samo u tim mučenjima i ubojstvima, nego i u desetljećima nasilne propagande i laži. Morali smo to trpjeti i podnositi o našim nevinim ljudima: djeca o svojim roditeljima, roditelji o svojim sinovima i kćerima, žene o svojim muževima, o mnogim našim vrlim rodoljubima i intelektualcima koji su voljeli svoju obitelj, svoju domovinu, svoju Katoličku crkvu, a često im je to bio jedini grijeh. Smetali su onima koji su ovdje na zemlji željeli ostvariti društvo bez Boga, na čijem su mjestu stavili čovjeka ili neku svoju ideološku skupinu. Na žalost, još i danas ti ljudi i te ideologije imaju svoje sljedbenike i svoje pristaše koji ne priznaju zločine ili ih čak opravdavaju da je to bila borba za slobodnu Hrvatsku. Desetljećima su građeni mitovi na lažima komunizma i teško se ruše, i teško se probija istina. No to se često događalo u povijesti, pobjednici su pisali povijest, ali ona nije ipak bila dugog vijeka!", naglasio je biskup Mrzljak.

Nakon euharistijskog slavlja u velikoj dvorani pastoralnog centra sv. Bono prikazan je dokumentarni film " Neprijatelj naroda" autorice Višnje Starešine. Ovaj film kroz obiteljske i osobne sudbine žrtva daje svjedočanstvo o komunističkim zločinima te pojašnjava teme poput masovnih poslijeratnih likvidacija, ciljane eliminacije inteligencije i građanske klase, pa sve do današnje šutnje. U filmu je prikazan i Križni put obitelji biskupa mons. Mrzljaka, dr. Andrije Hebranga, blaženog kardinala Alojzija Stepinca i drugih. O blaženom kardinalu Alojziju Stepincu biskup Mrzljak je rekao: „Mi u Hrvatskoj ne možemo zaobići blaženog kardinala i nadbiskupa zagrebačkog Alojzija Stepinca koji pred svojim tužiteljima nije puno govorio. Znao je da živi u vremenu kad će njegovo trpljenje i njegova šutnja govoriti više nego sve riječi. No, ipak je rekao: Povijest će mi dati za pravo! On je važan dio naše povijesti, istaknuo je biskup Mrzljak, i nastavio da je Stepinac svjedok mnogih događaja koji nisu odgovarali niti jednoj ideologiji, ni jednom totalitarnom sustavu!

Velika dvorana pastoralnog centra sv. Bono župe sv. Filipa i Jakova bila je ispunjena do posljednjeg mjesta.


M.M.