Drugi dan Papinog boravka u Mianmaru bio je posvećen susretima s državnim, društvenim i vjerskim predstavnicama. 

U popodnevnim satima po lokalnom vremenu, a jutarnjim po srednjoeuropskom Papa je otputovao zrakoplovom iz Yangona u novi glavni grad Mianmara Naypyidawu, gdje se susreo s Predsjednikom Republike Htin Kyawon i državnom savjetnicom i ministricom vanjskih poslova Republike Unije Mianmar Daw Aung San Suu Kyi, koji su se godinama borili protiv diktature vojnog režima s čijim se predstavnikom, generalom Min Aungom Hlaingom, vrhovnim zapovjednikom Oružanih snaga, Papa sinoć susreo.

General Hlaing je naime do 2010. predsjedao vojnoj vladi i još uvijek ima jaku moć u zemlji. Aung San Suu Kyi je 15 godina provela u kućnom pritvoru. God. 1991. joj je dodijeljena Nobelova nagrada za mir. U svom prvom službenom govoru u Myanmar International Convention Center u Nay Pyi Tawu na susretu s predstavnicima građanskih vlasti, diplomatskog zbora i građanskog društva, Papa se osvrnuo na političko stanje u zemlji, u kojoj vladaju velike napetosti među etničkim manjinama, a napose progonstva pretežno islamske manjine plemena Rohindža, koje Papa izričito nije spomenuo. S njima će se susresti u četvrtak 30. studenog u Bangladešu. Pozvao je sve na uzajamno poštivanje ljudskih prava, posebno onih koji trpe.

Osvrnuvši se posebno na važnu ulogu vjerskih zajednica „u velikoj zadaći pomirenja i integracije", Papa je u 40-minutnom govoru na španjolskom jeziku pozvao na jedinstvo. 

"Vjerske različitosti ne smiju biti izvor podjele i nepovjerenja, nego radije snaga za jedinstvo, oproštenje, toleranciju i mudro izgrađivanje zemlje", istaknuo je Papa dodavši da „religije mogu odigrati značajnu ulogu u zacjenjivanju emocionalnih, duhovnih i psiholoških rana onih koji su trpjeli u godinama sukoba". „Crpeći snagu iz duboko ukorijenjenih vrijednosti, one mogu pomoći ukloniti uzroke sukoba, izgrađivati mostove dijaloga, tražiti pravdu i biti proročki glas onima koji trpe", nastavio je Papa, nazvavši „velikim znakom nade" činjenicu da se „vođe različitih religijskih tradicija ove zemlje trude zajednički raditi, skladno i u duhu uzajamnog poštivanja, na miru, pomaganju siromašnima i usvajanju istinskih vjerskih i općeljudskih vrijednosti". „U nastojanju oko izgradnje kulture susreta i solidarnosti, oni pridonose općem dobru i postavljaju nužne moralne osnove za budućnost nade i blagostanja za naraštaje koji dolaze", napomenuo je papa Franjo.

Osvrnuo se i na pojam sklada, koji je među vjerskim vođama ne samo u Mianamaru, već i u cijeloj Aziji vrlo aktualan i istaknuo kako je mir preduvjet za sklad. Suvremeni svijet je sklon prihvatiti uniformnost, jednakost u postupcima, primijetio je Papa i objasnio kako to dovodi do zatiranja ljudskosti. To je – prema njegovim riječima - kulturna kolonizacija. Potrebno je stoga u prvom redu shvatiti bogatstvo naših etničkih, i vjerskih različitosti i polazeći od tih različitosti poduzeti dijalog, jer na taj način kao braća možemo mnogo naučiti. Papa je izrazio želja da se pripadnici vjerskih zajednica u Mianmaru osjećaju kao braća, pomažući jedni drugima. Vaša zemlja raspolaže ne samo velikim i različitim bogatstvom, primijetio je na kraju papa Franjo, dotaknuvši se na taj način najtežeg problema 54-milijunskog naroda, koji obiluje i etničkim skupinama. Ima ih više od stotinu. Međusobni sukobi razaraju zemlju i stvaraju stanovništvu velike probleme. Ipak ne smijemo se bojati tih razlika, naglasio je Papa i dodao: jedan je naš Otac – mi smo dakle svi braća. Ljubimo jedni druge kao braća, pa i ako se svađamo, svađajmo se kao braća, koja se opet pomire. Oni ostaju uvijek braća. Uvjeren sam da se na taj način može graditi mir, zaključio je papa Franjo svoj govor vjerskim predstavnicima u Mijanmaru.

 

M.M.