-Sportskim riječnikom kazano – Karamarko je promašio penal, a utakmica još traje - počinje svoj tekst u Večernjem listu, jedan od medijski prisutnijih intelektualaca Nino Raspudić, poznat po vrlo čestim pojavljivanjima na HRT-u, Večernjem listu i banjalučkim "Nezavisnim novinama".

Iz ovakvog početka teksta sveprisutnog profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji je svoju mostarsku opčinjenost multikulturalnošću i Bruce Leeom iznenada zamjenio navodnim desničarenjem na Filozofskom fakultetu i Radmanovom HRT-u, stječe se dojam kako su HDZ i Tomislav Karamarko veliki gubitnici ovih izbora.

Ključno je međutim da Raspudić ne želi vidjeti temeljne činjenice - da je na ovim izborima 2/3 birača glasovalo protiv Zorana Milanovića i SDP-a, da je HDZ-ova koalicija predvođena Tomislavom Karamarkom dobila 16 mandata više nego njegova prethodnica Jadranka Kosor prije četiri godine, da je Milanovićeva koalicija u minusu čak 22 mandata u odnosu na prošli izborni ciklus, da je MOST tek treća snaga s 19 osvojenih mandat , te da su na koncu Domoljubna koalicija i HDZ relativni pobjednik ovih izbora.

Međutim, umjesto uvažavanja tih parametara, novopečeni "desničar" poznat i po sustavnom zagovaranju neutralnosti i nesvrstanosti u vanjskopolitičkim odnosima, iznenada cijeli izborni proces stavlja u kontekst međusobnog odnosa Tomislava Karamarka i njegovog bivšeg zamjenika Drage Prgometa.

-Nakon što je godinama ponavljao da je ovo najnesposobnija vlast u povijesti Hrvatske, a na izborima je nije uspio čisto poraziti, što govori o sebi kao oporbi? - piše Raspudić i podsjeća da je "odbačeni" Drago Prgomet, na ovim izborima dobio u postocima više preferencijalnih glasova od HDZ-ovca Reinera.

Raspudić se razotkrio

Dakle, Raspudić je napokon priznao da u fokusu njegovih interesa nije "Udruga u ime obitelji", koju je u više navrata promovirao prije izbora, nego osobno Drago Prgomet, čija je knjiga "Sakupljači gelera" izašla upravo u izdanju Večernjeg lista.

U određenim krugovima i prije izbora se moglo čuti kako je Raspudićeva predizborna potpora Željki Markić zapravo u funkciji rasplinjavanja potpore HDZ-u, na čemu su kroz favoriziranje najprije ORAH-a, potom Živog zida, i na koncu MOST-a sustavno radile medijske kuće koje mu plaćaju honorar, konkretnije Toljeva Styrija i Radmanov HRT.

Još u izbornoj noći, tijekom gostovanja na HRT-u, Raspudić je u nekoliko navrata izravno potvrdio kako je dio projekta kojim bi mediji i interesni krugovi koji ih financijski podupiru, u kontekstu izbornog neuspjeha, vrlo rado otvorili pitanje novog vodstva HDZ-a, prognozirajući aktiviranje Andreja Plenkovića i Davora Stiera te navodne unutarstranačke bitke unutar HDZ-a.

Ništa u ovakvom Raspudićevom istupu ne bi bilo čudno da nije riječ o podudarnosti s inicijativom koju je u jeku predizborne kampanje pokrenuo Mesiću i Manoliću bliski Nedjeljko Matić, koji je u izbornoj noći viđen u izbornom stožeru MOST-a.

Još je zanimljivije da je cijela ova kampanja pokrenuta preko Nacionala, nekadašnjeg Pukanićevog tjednika koji je obnovljen zbog potreba predizborne kampanje bivšeg predsjednika Ive Josipovića, s kojim Raspudićevi šefovi na Filozofskom fakultetu te njegovi medijski nadziratelji Ivan Tolj i Goran Radman imaju izgrađene prisne i posebne odnose.

MOST, MOST-ar i PRSTEN

Zbog čega je uopće Drago Prgomet bliži Nini Raspudiću od Tomislava Karamarka pitanje je koje mnoge zanima.

Nino Raspudić rođen je u Mostaru a studirao u Mostaru i Zagrebu, liječnik Drago Prgomet rođen je kod Dervente, a studirao je u Banja Luci, profesor Ivan Lovrinović je rođen u Travniku a studirao u Zagrebu, dok je čelnik MOST-a Božo Petrov rođen u Metkoviću i studirao u Mostaru.

Prvu dvojicu čelnika MOST-a lako se po zavičajnom podrijetlu svrstava u zavičajno-lobističku skupinu bosanskih Hrvata koje okuplja Udruga Prsten, čiji je predsjednik upravo Ivan Lovrinović.

Međutim, veza Drage Prgometa i Ivana Lovrinovića sa gradonačelnikom Metkovića Božom Petrovom na prvi se pogled ne čini logična, sve dok se u obzir ne uzme činjenica da je aktualni čelnik MOST-a u biti mostarski student i uposlenik KB Mostar, gdje mu je radni odnos trenutno u fazi mirovanja.

Božo Petrov je zapravo diplomirao na mostarskoj Katedri za psihijatriju koju vodi prof. dr. sc. Miro Klarić, psihijatar rođen 1957. u Donjoj Komušini, općina Teslić, gdje je završio i osnovnu školu. Srednju medicinsku školu završio je 1976. godine u Doboju, a Medicinski fakultet 1982. g. u Tuzli. Specijalizacija iz neuropsihijatrije završio je 1991. na Vojno medicinskoj akademiji JNA u Beogradu a II. i stupanj edukacije iz bihevioralno-kognitivnih terapija završio je 1999/2002. na Sveučilištu u Rijeci, u čemu očito Željko Jovanović vidi razloge bliskosti MOST-a i SDP-a.

Mediji posljednjih dana u čudu se raspituju za imena 19 saborskih zastupnika MOST-a, kao i birači čijim su glasovima došli u poziciju odlučivanja o budućem mandataru.

Za razliku od njih, analitičari koji godinama prate zbivanja na političkoj sceni na sve to gledaju puno drugačije. Njima nije promaklo da je udruga "Prsten" formirana uz dirigentsku palicu Stjepana Mesića i uz veliku financijsku potporu skupine Mesić-Josipovićevih podupiratelja na čelu s Tomislavom Antunovićem, Pavom Zubakom, Markom Pipunićem i Stipom Matićem Nije im promakla niti činjenica da su upravo na druženjima "Prstena" Stjepan Mesić, Ivo Josipović i "župnik iz Posavine" pater Ivan Tolj, bili redoviti i rado viđeni gosti.

U tom kontekstu, očito, treba gledati i financijsku potporu jednog drugog Mesićevog i Josipovićevog mecene, Branka Roglića, koji ovih dana preko slovenskih medija, uz zagovaranje privatizacije, pokušava usmjeriti Most prema SDP-u.

Utjecaj Mesićevih i Josipovićevih tajkuna

Promatrajući unatrag cijeli ovaj proces nedvojbeno se nameće zaključak kako iza medijsko-gospodarskog projekta forsiranja MOST-a ne stoji nakakva nakana ostvarivanja boljeg života, nego još jedan pokušaj očuvanja vlastitih pozicija ugroženih HDZ-ovim najavama gospodarskog zaokreta prema oživljavanju domaće proizvodnje i smanjenju utjecaja uvoznog lobija ali i lustracijom.

Nedvojbeno je da u pozadini cijelog ovog projekta stoje tajkunske grupacije nekadašnjih jugoslavenskih direktora koji su se zahvaljujući privatizacijskim zakonima Ante Markovića uspjeli domoći znatnih resursa, koje su zbog ratnih prilika i politike pomirbe uspjeli ojačati u razdoblju 1990-2000., da bi nakon 2000. jednostavno uništili konkurenciju i stvorili ogromna poslovna carstva koja posluju na području tzv. Regiona, koji će oni braniti svim raspoloživim sredstvima. U tome su im na ruku išli i mediji koji su za svoje interese, uz obilje šuškavih novčanica, sustavno širili priče o "Tuđanovih 200 bogatih obitelji" i "Tuđmanovoj grešnoj privatizaciji".

S druge strane, vlasnici ili menadžeri medija poput HRT-a, Styrijinih izdanja, RTL-a, NoveTV, EPH ili na brzinu osnovanog Pavićevog Telegrama, znaju da bez novca kojim raspolažu oglašivači i izvršna vlast ne mogu opstati na tržištu.

Oglašivačima i Milanovićevoj vlasti, zbog političkih i ekonomskih interesa, odgovara politika "Regiona" koju HDZ pod Karamarkovim vodstvom i aktualna predsjednica Republike svojim potezima svakodnevno ugrožavaju. Međutim, Milanovićev egoizam i zadrtost, kao i njegov razlaz sa Ivom Josipovićem, Slavkom Linićem, Radimirom Čačićem te potezi poput blokiranja granice sa Srbijom i tom prigodom nastala šteta, nisu osobine koje tajkunskoj skupini koja je podržavala Mesića, Josipovića, Sanadera i Jadranku Kosor ulijevaju povjerenje.

Stoga se čini vrlo izvjesnim da će se u danima koji slijede, putem tih istih oglašivača, u javnosti pojaviti imena Drage Prgometa, Ivana Lovrinovića ili Mladena Vedriša kao mandatara za sastav nove vlade. Istovremeno će doći i do pojačanih zahtjeva za promjenama na čelu relativnog pobjednika novih izbora

Za to vrijeme, Nino Raspudić će i dalje, igrajući povjerenu mu ulogu "desničara", propagirati nesvrstanu politiku Budimira Lončara na vanjskom i unutarnjem planu, budno pazeći da ne dođe u sukob s onim krugovima koji ga financiraju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Večernjem listu, HRT-u ili banjalučkim "Nezavisnim novinama"!

 

Josip Zdunić

Share
0