Kakva će biti sudbina medija u Hrvatskoj nakon parlamentarnih izbora? Ne pobjedi li Domoljubna koalicija malo će se što promijeniti. Ako pak pobjedi i dođe u priliku sastaviti Vladu, otvorit će se putevi promjene u državnim medijima i državnoj informativnoj agenciji.

Nacional u izbornim kampanjama

Portali koje financira ministarstvo kulture će se ugasiti, neki tjednici također jer će s pobjedom Domoljubne koalicije nestati svrha njihovog postojanja. Novine su vlasnicima presudno sredstvo utjecaja i moći, pa i kada na jednoj strani gube, na drugoj dobivaju. Ali ako gube političke bitke zaredom, onda im je opstanak upitan.

U tome je smislu neizvjesna sudbina tjednika Nacional kojemu je jedini razlog postojanja uspostava i čuvanje lijevog kursa vlasti.

U dvadesetak godina izlaženja taj se tjednik već jednom pothladio do apsolutne nule (19. lipnja 2012. g. izašao je 866. broj) ali je nakon dvije i pol godine mrtvila pod novom vlasničkom strukturom dobio novčanu infuziju (867. broj je izišao 9. prosinca 2014. g.). Od tada do danas Nacional se u redovitom ritmu pojavljuje u prodaji. Do kada? Ovisit će o ishodu izbora.

Karamarko kao glavna meta difamacije bivših dužnosnika Udbe

'Svrha od slobode' pisanja i izlaženja Nacionala prestala je tri tjedna nakon HDZ-ovih unutarstranačkih izbora, a ponovo se pojavila tri tjedna pred predsjedničke izbore. Kada je već o HDZ-u i njegovom predsjedniku riječ, na znakovit je način tjednik Nacional interpretirao HDZ-ove unutarstranačke izbore. Na naslovnici jednog od zadnjih brojeva pred gašenje krupnim je slovima bila otisnuta poruka: 'Lažni desničar koji bi trebao spasiti HDZ' (Nacional, br. 862. od 22. svibnja 2012. g.).

Spomenuti tjednik u predsjedničku kampanju ulazi s ekskluzivnim intervjuima: s Josipom Manolićem (br. 868.), potom i Ivom Josipovićem (br. 869.).

Tvrdnja iz intervjua 'Karamarko i Brkić htjeli su spriječiti objavljivanje moje knjige' izvučena je i otisnuta kao naslov na prvoj stranici, a u slijedećem broju - tjedan dana pred predsjedničke izbore - poruka kandidata Ive Josipovića: 'Kolinda i Karamarko ugrožavaju hrvatsku demokraciju'.

Kakav je bio medijski učinak ovih bombastičnih naslova na ishod predsjedničkih izbora? Na birače Kolinde Grabar Kitarović male ili nikakve jer novoizabrana predsjednica nije izravno bila povezana s lansiranim glasinama koje su diskreditirale Karamarka, ali je ona bila metom Styrinih izdanja. No, ni to nije odveć pomoglo, uostalom dokaz je njezina izborna pobjeda.

No, u medijski su prostor preko Nacionala ponajviše plasirane informacije čiji je glavni interpretator bivši dužnosnik tajnih službi Josip Manolić. One su trebale biti potkrepa ranije lansiranim informacijama koje su kao 'bilješku' ili kao izvatke iz knjige 'Vrana oko istine' distribuirali 'desni' portali a kojima je pak izvor bio bivši dužnosnik SUZUP-a i SOA-e Zoran Kotnik.

Nakon što je osumnjičio Karamarka i Brkića da su htjeli spriječiti izlaženje njegovih memoara, za koje je sam rekao da će uzdrmati temelje države Manolić je u Nacionalu br. 892. izravno optužio Karamarka da je u mladosti bio doušnik Udbe. Odmah u slijedećem broju objavljen je intervju sa Stipom Mesićem pod naslovom: 'Bio sam prisutan kad je Manolić rekao Tuđmanu da je Karamarko bio doušnik UDBE', Nacional br. 893. U trećem broju zaredom (Nacional br. 894.) Karamarko je metom istih optužbi. Objavljen je intervju s Antom Barišićem u kojem najavljuje da će 'svjedočit o bivšim vezama Karamarka s Udbom'. Impresivno. Tko se ikada ozbiljnije bavio ovakvim konstrukcijama primijetit će da naoko izgledaju grandiozno ali su u suštini šuplje jer nemaju ni jednog valjanog dokaza.

Koji je krajnji cilj zaredom objavljenih ekskluzivnih intervjua s Manolićem, Mesićem i Barišićem?

Da HDZ posumnja u svojeg prvog čovjeka? Očito. Naslovnica Nacionala br. 935 opremljena otisnutim naslovom: 'HDZ počeo sumnjati u Karamarka' upravo to potvrđuje. U naslovu je sažet osnovni cilj svih napada na predsjednika HDZ-a i to od svibnja 2012. godine do danas. Doduše, nešto je sumnjičenja na Karamarka bilo nakon što je arhivu tajnih službi otpremio u Državni arhiv i to mimo znanja svoga nadređenog. Ali, sjeća li se tkogod od bivših Nacionalovih novinara (Edvard Šoštarić ?) da je Karamarko također mimo znanja svojih nadređenih pokrenuo istragu o posmrtnim ostacima takozvane Bugojanske skupine u BiH? Nije li i 2005. g. bio optužen da je pokrenuo nezakonitu istragu jer se operacija odnosila na BiH?

Nema sumnje da su radikalniji medijski nasrtaji na Karamarka otpočeli nakon što je istaknuo da je lustracija preduvjet bolje budućnosti i da je važan dio stranačkog programa.

No, napada špijunskog karaktera nije pošteđen ni glavni tajnik HDZ-a. Bivši agent SOA-e Zoran Kotnik u Nacionalu br. 901. tvrdi da je Milijan Brkić od njega tražio da lažira sigurnosne provjere.

Poslože li se na vremenskoj crti naslovnice pojedinih brojeva ovoga tjednika u korelaciji s važnijim političkim događajima - prije svega izborima - postat će jasno u kakvoj je specijalnoj misiji ova tiskovina.

Obrisi scenarija preuzimanja vodstva HDZ-a

Ne iznenađuje stoga da se tri tjedna pred parlamentarne izbore u Nacionalu (br. 911.) kao glavna tema našao predsjednik najveće stranke a i sama stranka i to kroz intervju s Nedjeljkom Matićem. Naslovnica i poruka u naslovu govore sve: 'Karamarko je nesposoban, treba ga zamijeniti Plenković'.

Povod intervjuu je osnivanje udruge Hrvatsko zajedništvo. Udruga bi okupljala - navodi Matić - veterane HDZ-a ali i osobe koje su sklone toj stranci. On je - kako tvrdi - na čelu većeg broja ljudi sklonih HDZ-u ali koji 'ne podržavaju aktualno vodstvo stranke'. Matić ne krije da od 1998. nije politički aktivan ali da je danas 'itekako zainteresiran za funkcioniranje HDZ-a'. Kroz udrugu koja je u osnivanju Matić i krug ljudi kojeg predstavlja i predvodi ima namjeru 'kritički progovoriti o funkcioniranju stranke, ali i izvršnih tijela vlasti i nakon izbora'.

Tko čini taj krug ljudi, Matić taji 'kako bi se postigao efekt iznenađenja'. Ali ne taji da bi prema 'općem uvjerenju članstva i simpatizera HDZ-a' predsjednik stranke trebao biti Andrej Plenković. 'Da je predsjedništvo HDZ-a mudro i pametno u prvi plan gurnulo bi i Davora Stiera' kaže Matić. Uza sve njemu je 'izuzetno žao da je Drago Prgomet napustio stranku'.

U intervjuu Nedjeljko Matić tvrdi da je jedina novina na političkoj sceni pojava Mosta nezavisnih lista. Ne čudi stoga da se našao na predstavljanju programa Mosta u novinarskom domu prije dva-tri tjedna.

Zapravo, Matić u svom intervjuu nastavlja priču koju su u različitim varijantama ispričali Zoran Kotnik, Josip Manolić, Stjepan Mesić i Ante Barišić. Njegova je predizborna varijanta pak da je o slučaju Tomislava Karamarka 'jednom kratko razgovarao s dr. Franjom Tuđmanom koji je znao za tu priču … koja Tuđmanu nije bila važna'. U drugoj mu je pak prilici 'Tuđman lakonski odmahnuo rukom i rekao da zna i za priče da je Karamarko bio doušnik Udbe.' Zanimljivo: kao svjedoci jedan drugom se pojavljuju Manolić i Mesić, Matić i Manolić, dr Franjo Tuđman u Mesićevoj i Matićevoj priči, a u interpretacijama Barišića i Kotnika nijednog dokumenta.

O čemu je u intervjuu zapravo riječ?    

Riječ je o scenariju preuzimanja HDZ-a pobijedila Domoljubna koalicija ili ne. Prema onome što Nedjeljko Matić iznosi u svome intervju vodstvo HDZ-a bi preuzeli ljudi koji su zasada u sjeni, neki su politički još aktivni ali nisu operativno sposobni za operaciju micanja postojećeg vodstva (Karamarka) pa će se to najvjerojatnije pokušati izazivanjem postizborne krize. Neuspjeh HDZ-a im bi naravno dobro došao, ali računaju da bi scenarijo uspio ako i pobjeda HDZ-a ne bude uvjerljiva. Ta sam Matić u intervjuu kaže da bi pobjeda HDZ-a na izborima bila neupitna da stranku ne vodi Tomislav Karamarko.

Iz Matićevog je intervjua jasno i to da je delegiranje Drage Prgometa na listu Mosta - nezavisnih lista smišljeno i logično. Opciju trećeg puta zagovara Mesić preko Branka Roglića vlasnika Orbica, jednog od najbogatijih tajkuna. Budu li figure tako pomaknute moguće je da upravo Božo Petrov - kako se nada Matić i 'krug ljudi u sjeni' bude operator krize u kojoj bi Domoljubna koalicija mogla izgubiti vlast što bi onda bio preduvjet preuzimanja vodstva HDZ-a. Neovisno o tome koliko scenarij bio nerealan, ambicija Mesićevog kruga je u svakom slučaju detronizirati vodstvo stranke. Ta i njihova sudbina uvelike ovisi o ishodu parlamentarnih izbora.

Tko je Nedjeljko Matić

Ukratko: Nedjeljko Matić je bivši saborski zastupnik (u dva mandata) i bivši ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu (POUZ) kojim je ravnao svega četiri dana. Bio je član uprave Privredne banke od 1989. do 2003.

Iznimno je bio i ostao blizak s Manolićem. S Mesićem je također blizak od samih početaka HDZ-a. I više od toga. S njim je 'na ti', redovito komuniciraju, oslovljava ga još uvijek s 'predsjedniče'. Poznanstvo s Mesićem je preraslo u prisno prijateljstvo, obojica su igrači golfa a u politici su iznimno aktivni, na prikriven ali osobit način. Matić je u početku HDZ-a bio Manolićev čovjek od povjerenja, vezala ih je osoba koja je bila Manolićev poznanik i prijatelj iz davnih vremena a koja je istodobno bila izuzetno bliska i s Matićem. Od devedesetih do danas Manolić i Matić su u bliskim prijateljskim odnosima.

Matića bi se moglo svrstati u treći krug suradnika prvog hrvatskog predsjednika. Netočna bi bila tvrdnja da je bio blizak Tuđmanov suradnik što se pak u intervjuu Nacionalu tvrdi.

No, uglavnom su točni biografski podatci koje Matić iznosi u razgovoru s novinarom Nacionala Berislavom Jelinićem. I s njim ga također veže dugogodišnje prijateljstvo, članovi su istog Rotary kluba i u prilici su razmjenjivati informacije poslovnog i političkog karaktera. Točno je - što u uostalom Matić i ne krije - da je bio blizak suradnik Manolića, Mesića, Gregurića i Degoricije, jer je po funkciji bio tajnik za članstvo u tajništvu HDZ-a, a spomenuti su političari (izuzev Gregurića) ujedno bili i glavni tajnici spomenute stranke. U intervjuu je izostavio spomenuti i dr. Ivana Valenta koji je u jednom prijelomnom trenutku bio također glavni tajnik.

Taj je prijelomni trenutak bio zapravo Masić-Manolićev puč. Zaslugu da puč nije uspio Matić pripisuje sebi - što nije točno. Glavnu je ulogu odigrao sam dr Franjo Tuđman i spomenuti Ivan Valent.

Zašto se nije priklonio Manoliću i zašto nije postao članom Hrvatskih nezavisnih demokrata? Ostao je u HDZ-u i dalje procjenjujući da će sebi produžiti politički život a ne zbog činjenice da se nije slagao s politikom Mesića i Manolića.

Kao što je uspio politički preživjeti nakon Manolić - Mesićevog pokušaja puča, očito, namjera mu je to i danas. Bliska će budućnost otkriti kako njegove tako i namjere ljudi iz Mesićeva kruga kojih se lustracija i te kako tiče.

O ilegalno sagrađenim vilama na golf igralištu u Blatu, o Golf & Conutry clubu, građevinskim dozvolama, Generalnom urbanističkom planu i Mesićevim lobiranjima oko vila, šljunčarenju - nekom drugom prilikom.

 

Ivan Mihael Ban

Share
0