Poput loših viceva djelovale su izjave Andreja Plenkovića i Gorana Jandrokovića u izbornoj noći. Ne želeći prihvatiti odgovornost za drugi izborni poraz u nizu, predsjednik i glavni tajnik HDZ-a su odgovornost za debakl HDZ-ove kandidatkinje na predsjedničkim izborima pokušali prebaciti na sve druge.

Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na izborima prije pet godina osvojila je nešto iznad 1.1 milijun glasova, njezin prethodnik Ivo Josipović je 2010. godine dobio podršku od 1.3 milijuna glasova, dok je 2005. Stjepan Mesić osigurao pobjedu s potporom od 1,4 milijuna glasova. Pokazatelji su to koji jamče da će pobjedniku i ovih izbora biti potrebno više od milijun glasova.

U nedjelju je prvi krug predsjedničkih izbora. Sva relevantna istraživanja pokazuju kako bi se tek u foto finišu moglo doznati tko od troje glavnih favorita ide u drugi krug.

Više od godinu dana političke stranke u BiH ne uspjevaju formirati vlast na državnoj razini i na razini Federacije BiH. Politička kriza koja je zbog toga nastala ima vrlo negativne refleksije na euroatlantske integracije, gospodarski razvoj, realizaciju ključnih infrastrukturnih projekata i provođenje reformskih procesa.

Puno se političko-medijske prašine podiglo oko nedavnog boravka Aleksandra Vučića Hrvatskoj. Međutim, uskovitlane političke strasti u najvećoj mjeri nisu bile uperene prema nekadašnjem Šešeljevom pobočniku, što bi se u neku ruku moglo i razumjeti, nego prema izabranoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Nakon nekoliko nasilnih pokušaja utjecaja na izborni rezultat predsjedničkih izbora nije dalo rezultata, poražena se anacionalna opcija u Republici Hrvatskoj, preko navodne pravne nedefiniranosti nevažećih listića u ustavnim i zakonskim odredbama, odlučila za svojevrsni pokušaj političkog puča.

Pitanje monetizacije hrvatskih autocesta od strane vladajućih krugova u Hrvatskoj banalizira se do granica nesnošljivosti. Predsjednik vlade Zoran Milanović ovo pitanje pokušava tretirati kao pitanje punjenja proračuna, dok aktualni predsjednik i SDP-ov predsjednički kandidat Ivo Josipović o ovom pitanju, kao i mnogim drugim, navodno nema stava.

Nakon što je bošnjačko političko vodstvo otvoreno odbilo Cutilierov mirovni sporazum iz travnja 1992., u siječnju 1993. odlučili su se za novu taktiku. Potpisujući u Ženevi Wance-Owenov mirovni sporazum  tadašnji politički predstavnici Hrvata u BiH nisu ni slutili,  da će taj dokument biti povodom bošnjačko-hrvatskom sukobu.

Ovih dana se obiljezava 19. obljetnica stravičnog zločina nad hrvatskim civilima u Uzdolu o čemu najveći dio medija u BiH i Republici Hrvatskoj uopće ne progovara. Umjesto toga javnosti se serviraju priče o navodnim zločinima i progonima Bošnjaka u Hercegovini, pri čemu kreatori takvih zamjena teza svjesno mjenjaju uzrok i posljedice, pri čemu prešućuju zločine Armije BiH a bave se navodnim zločinima u kojima uopće nema kaznenog djela ili je ono svedeno na razinu individualne odgovornosti.

O geopolitičkom i geostrateškom značaju Dubravske visoravni sa Stocem kao prirodnim središtem ne treba trošiti riječi. Puni značaj tih prostora znali su i stari Rimljani prije više od 2000. godina, kada je osobno Gaj Julije Cezar došao pokoriti ilirsko pleme Daorsa, nakon čega i izgovori ono znamenito: „Veni, Vidi, Vici!“