Ilija Zovko: Ratna i mirnodopska provedba velikobošnjačke operacije 'Neretva 93'

Ovih dana se obiljezava 19. obljetnica stravičnog zločina nad hrvatskim civilima u Uzdolu o čemu najveći dio medija u BiH i Republici Hrvatskoj uopće ne progovara. Umjesto toga javnosti se serviraju priče o navodnim zločinima i progonima Bošnjaka u Hercegovini, pri čemu kreatori takvih zamjena teza svjesno mjenjaju uzrok i posljedice, pri čemu prešućuju zločine Armije BiH a bave se navodnim zločinima u kojima uopće nema kaznenog djela ili je ono svedeno na razinu individualne odgovornosti.

Međutim, kroničari koji poznaju ovu materiju jako dobro znaju gdje je stvarni uzrok događaja koji su se u drugoj polovici 1993. zahvatili Hercegovinu. Uzrok su napadne operacije Armije BiH u sjevernoj Hercegovini poznate pod kodnim nazivom Neretva 93, dok se razoruzavanje Bošnjaka, koji su do tada bili u HVO-u, kao i aktiviranje nekoliko prihvatnih središta mora gledati kao preventivna mjera a ne kao planiranje i podsticanje zločina. Pogotovo kada se zna da tijekom provedbe tih preventivnih mjera nije bilo ljudskih zrtava.

Za pripremu i provedbu operacije Neretva 93 ključno je bilo savjetovanje vojnog vrha Armije BiH, odrzanog 21. i 22. kolovoza 1993. godine u Zenici. Ukratko, vojni vrh Armije BiH je tijekom tog savjetovanja zaključio kako je došlo vrijeme za izvođenje napadne akcije širih razmjera koja bi u prvoj fazi obuhvaćala područje od Bugojna i Konjica do Mostara, a u drugoj nastavak ofenzivnih djelovanja prema Neumu. Za ovu operaciju u dolinu Neretve poslane su postrojbe iz sastava 4. i 6. korpusa Armije BiH te pripadnici specijalnih postrojbi MUP-a, što je uz snage 4. korpusa i postrojbu za posebne namjene "Zulfikar" bila okosnica snaga Armije BiH u toj napadnoj operaciji. U samim pripremama za Neretvu 93 dovučena su i pojačanja iz okruzenog Sarajeva (1. Korpus), kako bi se ostvarila dodatna nadmoć prema HVO-u.

Tezište djelovanja stavljeno je na deblokadu ceste Jablanica-Mostar, ovladavanje prijevojem Vrdi te „rješavanje“ Prozora.

Tijekom ove operacije dogodili su se zločini nad hrvatskim civilima u Uzdolu i Grabovici, što se i danas na sve načine zeli zataškati. Masakr u Grabovici je bio ratni zločin počinjen protiv najmanje 13 hrvatskih stanovnika sela Grabovica od strane pripadnika 9. brigade Prvog korpusa Armije RBiH i neidentificiranih pripadnika Armije RBiH u dane 8. ili 9. rujna 1993. godine.

Međutim, Haški sud je zaključio da Tuziteljstvo nije uspjelo dokazati izvan razumne sumnje da je preostalih 14 osoba navedenih u optuznici ubijeno od strane pripadnika Armije RBiH u Grabovici u vrijeme relevantno za slučaj. Pretresno vijeće je također konstatiralo da je tijekom slučaja, šest navodnih zrtava navedenih u optuznici povučeno.

U tim trenucima Muzej u Jablanici bio je "krcat" civilima hrvatske nacionalnosti i zarobljenim pripadnicima HVO-a, što se danas pokušava zataškati pritiskom na tadašnje zatočenike i krivotvorenjem potvrda o okolnostima stradanja u čemu prednjači aktualni federalni ministar "branitelja" Zukan Helez i njegovi suradnici.

Halilović: Samostalni prozorski bataljon u selu Uzdol počinio neke nedozvoljene radnje

Sam tijek operacije Neretva 93, Sefer Halilović je opisao slijedećim riječima:

"Dvanaesti septembar. Početak operacije: na glavnom napadu sve jedinice kreću na svim pravcima (...). Trinaestog septembra, nakon preduzetnih mjera, sve  jedinice kreću na zadatak. Prozorski bataljon ulazi u selo Uzdol iz koga oko 11 sati biva potisnut zbog jakog protunapada snaga HVO-a. Tek nakon nekoliko dana, saznali smo da je Samostalni prozorski bataljon u selu Uzdol počinio neke nedozvoljene radnje (...). Ukupni rezultati operacije su impresivni. Po izvještaju UNPROFOR-a, bh. Armija je napredovala i oslobodila 450 kvadratnih km".

Prema dostupnim informacijama, te izjavama izravnih sudionika ovih događaja, muslimansko je vodstvo, nakon zločina počinjenih nad civilnim pučanstvom u Grabovici dugo dvojilo hoće li nastaviti ili prekinuti napadnu operaciju «Neretva 93.». Nakon odobrenja nastavka operacije koju je, prema tvrdnjama Sefera Halilovića iznesenim u knjizi «Lukava strategija» potpisao Rasim Delić izvršeno je pregrupiranje snaga na pravcu napada prema Prozoru.

12. rujna 1993. sve postrojbe angazirane na tom pravcu otpočele su sa bojevim djelovanjima izuzev Samostalnog prozorskog bataljuna armije BiH kojim je zapovijedao kapetan Enver Buza. Prema navodima Sefera Halilovića iznesenim također u knjizi «Lukava strategija» Samostalni prozorski bataljun kreće na planirani zadatak i ulazi u selo Uzdol u ranim jutarnjim satima 13. rujna. Već oko jedanaest sati, također prema Halilovićevim zapisima, bataljun Armije BiH naglo se povlači iz Uzdola, a razlog tom povlačenju je snazan protu udar snaga Hrvatskog vijeća obrane. Nakon ulaska u selo pripadnici HV- a pronašli su dvadeset i devet izmasakriranih tijela koja su kasnije prevezena u Klinički bolnički centar u Splitu, gdje je na Odjelu patologije obavljena obdukcija i identifikacija zrtava ovog muslimanskog zločina.

Civilne vlasti tadašnje Hrvatske Republike Herceg-Bosne podnijele su 18. travnja 1994. kaznenu prijavu protiv 81 pripadnika Armije BiH, osumnjičenog za zločin nad civilnim stanovništvom u selu Uzdolu. Među optuzenima nalazili su se: general Sefer Halilović, Enver Buza, te Zaim i Smail Hero. Uz kaznenu prijavu prilozeni su i dokumenti: policijski zapisnici, izjave svjedoka, popis masakriranih osoba, foto-dokumentacija, te zapisnici o obdukciji zrtava u Kliničko bolničkom centru Split.

Međutim, sudovi nisu reagirali. Umjesto sudskih procesa glavni protagonisti ovih aktivnosti su nagrađeni. Tako je Sefer Halilović danas "ugledni" političar i zastupnik a Enver Buza, glavnoosumnjičeni za zločin na Uzdolu, danas je na čelu Zavoda za geodeziju Federacije BiH i jedna od ključnih karika u mirnodopskoj provedbi Neretve 93 prema Neumu i Pločama.

Umjesto istrazivanja stratišta kakva su Grabovica i Uzdol, kao i cjelokupne napadne operacije Neretva 93., velikobošnjačka se središta moći, uključujući i tuziteljstvo, usredotočuju na sudbene istrage uperene protiv tadašnje vojne i civilne vlasti u Mostaru, Stocu, Čapljini i Ljubuškom, te financiraju pamflete kakav je "Neđo od Ljubuškog". Cilj ovakve zamjene teza je više nego očit. Svi pokazatelji idu u prilog tezi kako je provedba Neretve 93 u punom jeku. Razlika je samo u izboru sredstava. Nekad su korištena ratna a danas mirnodopska!

Ilija Zovko