Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na izborima prije pet godina osvojila je nešto iznad 1.1 milijun glasova, njezin prethodnik Ivo Josipović je 2010. godine dobio podršku od 1.3 milijuna glasova, dok je 2005. Stjepan Mesić osigurao pobjedu s potporom od 1,4 milijuna glasova. Pokazatelji su to koji jamče da će pobjedniku i ovih izbora biti potrebno više od milijun glasova.

U prvom krugu Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović ostvarili su najbolji rezultat zahvaljujući discipliniranom članstvu SDP-a i HDZ-a. Međutim, u drugom krugu predsjedničkih izbora glasovi stranačkog članstva neće biti dostatni za pobjedu. Stoga u izbornim stožerima jednog i drugog kandidata pokušavaju "zahvatiti" što veći spektar potpore.

Već u izbornoj noći, Zoran Milanović je odaslao blage i pomirljive poruke što je jasan pokazatelj kako se nacionalnom retorikom i pomirljivošću želi dodvoriti desnom biračkom tijelu i tako što dublje prodrijeti u tradicionalni spektar HDZ-ovog predsjedničkog kandidata.

Međutim, i unatoč takvim Milanovićevim pokušajima potpora ljevice i desnice predsjedničkim kandidatima jako je slična kao i na predsjedničkim izborima 2014., što jamči potpuno neizvjesnu utrku u drugom krugu i borbu za svaki glas.

Bez obzira na Milanovićeve pokušaje, medijske najave, tvrdnje analitičara i ankete, teško je vjerovati da će birači Miroslava Škore donijeti prevagu Zoranu Milanoviću u drugom krugu. Ukupni Milanovićev rezultat prije će ovisiti o izlaznosti u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, pa i Splitu i Osijeku, nego o broju Škorinih birača koji će mu dati potporu. Naime, bude li previše "desničario" mogla bi ga stići kazna ljevice, koja je i onako nezadovoljna jer posljednjih godina SDP, jednako kao i HDZ, sve više klizi ka političkom centru.

Kolinda Grabar-Kitarović ima prednost u Dalmaciji, Lici, na jugu Hrvatske a u drugom krugu tu će prednost imati i u Slavoniji, gdje će većina onih koji su u prvom krugu predsjedničkih izborora podržali Miroslava Škoru dati glas upravo njoj.

Procjene su da bi od ukupno 465.703 Škorinih glasova iz prvog kruga, HDZ-ova predsjednička kandidatkinja može računati na oko 250 tisuća Škorinih glasača, dok bi SDP-u prema ovim podacima trebalo otići nešto iznad sto tisuća, dok će ostatak po svemu sudeći apstinirati.

I polovica birača Mislava Kolakušića, od ukupno njih 111.916, mogla bi u drugom krugu apstinirati. Od onih koji izađu na izbore većina će, sudeći prema anketama, dati potporu Zoranu Milanoviću dok bi desetak tisuća njih moglo dati potporu Kolindi Grabar Kitarović.

Kada je riječ o Dariju Juričanu, njegovih preko 60 posto birača u drugom će krugu dati glas SDP-ovom kandidatu. Sličnog stava su i birači Dalije Orešković, Katarine Peović te Dejana Kovača, koji će u većini biti naklonjeni Zoranu Milanoviću. Istodobno, aktualna predsjednica može računati na 6 ili 7 tisuća Pernarovih glasača te desetak tisuća Đapićevih i Babićevih glasača.

Kad se sve ovo zbroji, tada se nameće zaključak kako će Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović do posljednjeg trenutka voditi mrtvu utrku za svaki glas. Međutim, u prosudbu ovih rezultata nisu uključeni glasovi hrvatskog iseljeništva koji će u ogromnoj mjeri otići na konto aktualne predsjednice, što joj daje velike izglede za konačnu pobjedu nad Zoranom Milanovićem.

 

Ilija Zovko

Share
0