Europska je komisija predložila 18. siječnja ove godine nova pravila kojima će se državama članicama dati veća fleksibilnost u određivanju stopa PDV-a i stvoriti bolje porezno okruženje za poticanje rasta malih i srednjih poduzetnika. Ti su prijedlozi konačna faza Komisijine reforme pravila o PDV-u, kojom se predviđa stvaranje jedinstvenog europskog područja PDV-a kako bi se drastično smanjio gubitak prihoda u iznosu od 50 milijardi eura koji je posljedica prijevara povezanih s PDV-om te istovremeno poduprla poduzeća i osigurali državni prihodi.

Između ostaloga, ponovno će se omogućiti određivanje t. zv. nulte stope PDV-a na samo jednu skupinu proizvoda. Podsjetimo, zbog ulaska se Hrvatske u EU mijenjao Zakon o PDV-u te je od 01. siječnja 2013. godine ukinuta dotad važeća nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, medicinska pomagala i implantate, knjige i pojedine lijekove.

Novim bi prijedlogom, uz standardnu stopu PDV-a od najmanje 15%, države članice odsad bi trebale moći odrediti: dvije zasebne snižene stope u iznosu između 5 % i standardne stope koju je odredila država članica; jedno izuzeće od PDV-a (t.j. „nulta stopa”); jednu sniženu stopu u iznosu između 0 % i iznosa sniženih stopa.

Dakle, samo jedna skupina proizvoda bi trebala biti oslobođena od PDV-a. Iz određenih se krugova doznaje da trenutna vlada nultu stopu razmišlja odrediti za kruh, dječju hranu ili novine (tisak).

Kruh konzumira svako kućanstvo i svi građani RH. To je u punom smislu svakodnevan proizvod i osnovna životna namirnica. Određivanje nulte stope PDV-a na kruh bi, sukladno tomu, bio logičan potez. Ipak, s obzirom na cijenu kruha koja je u odnosu na ostale proizvode prilično niska, građani, odnosno krajnji potrošači takvo olakšanje ne bi ni osjetili.

Nadalje, demografija je primarni i užareni problem Hrvatske. Masovni se egzodus Hrvata događa zbog, prije svega, bezperspektivnosti mladih, nefunkcioniranja pravosuđa i pravne države te lošeg ili nikakvog radnog zakonodavstva, a niska je stopa nataliteta uvjetovana nepostojećim poticajima za osnivanje obitelji, ali i skupoćom dječjih proizvoda, od hrane, pelena i kolica. U tom pogledu, ako je dobrobit hrvatskog naroda i hrvatskih građana imalo u interesu vlade, bili bi najmudrije nultu stopu PDV-a odrediti upravo za dječju hranu.

Nažalost, iako je osnovano ministarstvo demografije, od demografskih poteza nismo još vidjeli ništa. Što je još žalosnije, ako je vjerovati nekim glasinama, predsjednik vlade Andrej Plenković, odnosno lutkari iza njega, namjeravaju nultu stopu PDV-a odrediti ni manje ni više nego na novine, čime bi se dodvorio dominantnim medijima, odnosno vlasničkim strukturama iza tih medija.

Uzmemo li u obzir da je Jutarnji list najviše doprinio rušenju Oreškovićeve vlade, revnim izmišljanjem afera, potom i rušenju koalicije HDZ-a i MOST-a. Otkako je HNS ušao u vladu, Jutarnji je list preuzeo ulogu glasnogovornika i glavnog apologeta trenutne vlade, što već postaje groteskno, ako ne i tragikomično. S obzirom na dolazak Krešimira Macana kao osobnog Plenkovićevog PR-ovca, što također treba tumačiti, ne kao zabrinutost predsjednika vlade za svoj „imidž“, nego kao dodvoravanje dubokoj državi koja drži sve velike medijske kuće – određivanje nulte stope na novine ima za cilj kupovanje „mira“, odnosno održavanje status quo stanja.

Osim što je nakaradan, takav se potez ne će moći pravdati nikakvim smislenim ekonomskim razlozima. Naime, svima je jasno da tiskani mediji izumiru, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelome svijetu jer se sve premješta na Internet. Pritom ne treba spominjati ni nevjerodostojnost „hrvatskih“ medija, od HINA-e i HRT-a pa dalje redom, što je također jedan od razloga pada prodaje. Novine čitaju uglavnom stariji ljudi, nevični računalima, ali ih čitaju u lokalnom kafiću ili kavani.

Naravno da je politika umijeće kompromisa i da određene kompromise treba činiti. No, to ne opravdava moguću izravnu štetu hrvatskome puku, pogotovo ne radi vlastitog PR-a i medijskog mira.

 

Mila Marušić

Share
0