Nedavni incident u kafiću u Uzdolju, mjestu na pola puta između Knina i Drniša, te slučaj Matka Škalamere iz Viškova, stavio je koaliciju HDZ-a i SDSS-a na najveću kušnju dosad. Iako je SDSS i ranije znao najavljivati mogućnost razvrgavanja suradnje s Vladom Andreja Plenkovića, čini se da je ovo dosad najozbiljniji potres između SDSS-a i Plenkovićevog HDZ-a. Međutim, teško je vjerovati da će do prekida te suradnje doći, bez programskog zaokreta u HDZ-u koji podrazumjeva i promjene na čelu te stranke...

Odgovor na pitanje ostaje li SDSS dio vladajuće većine nije poznat niti nakon jučerašnje sjednice Predsjedništva SDSS-a, poslije koje su stranački dužnosnici, saborski zastupnici Dragana Jeckov i Boris Milošević, novinarima poručili kako vodstvo ove stranke izražava punu potporu svom čelniku, Miloradu Pupovcu.

Istodobno, na Pupovčev račun posljednjih dana dolaze ocjene kako je riječ o osobnom agentu predsjednika druge države, odnosno kao o faktoru nestabilnosti u današnjoj Hrvatskoj.

Zaoštravanju situacije između Pupovčevog SDSS-a i premijera Andreja Plenkovića dodatno je pridonijela i Pupovčeva izjava prije nekoliko dana kada je kazao i da je "Hrvatska postala faktor nestabilnosti u regiji" i nakon što je današnju Hrvatsku usporedio s ustaškom NDH.

Na takav istup Plenković mu je mlako poručio da je nedopustivo uspoređivati Hrvatsku s NDH jer je “moderna Hrvatska utemeljena u Domovinskom ratu i nema veze s NDH”, u čemu su mnogi prepoznali Plenkovićevu nakanu izbjegavanja otvorenog polemiziranja s Pupovcem.

U međuvremenu su zaredale i nove političke provokacije, što u SDSS-u tumače kao "napade na Srbe" i "govor mržnje".

“Putujući prema Splitu, stanku kod Knina, šovinisti iz redova BBB-a, iskoristili su za ispoljavanje mržnje prema predsjedniku naše stranke, ali i da bi poslali još jednu poruku lokalnim Srbima, jer su se fotografirali ispred kafića u Uzdolju u kojem su pripadnici Torcide napali posjetitelje”, priopćili su u subotu iz SDSS-a, reagirajući na transparent razvijen u Uzdolju “Milorade, to se ne zaboravlja!”,

Bez obzira što je u izjavi za sarajevske medije Hrvatsku etiketirao kao faktor nestabilnosti i otvoreno je usporedio sa NDH, Milorad Pupovac, nakon jučerašnje sjednice Predsjedništva SDSS-a nije pojasnio zbog čega ostaje u vladajućoj većini.

Predsjedništvo SDSS-a jučer nije niti raspravljalo o napuštanju koalicije. Konačnu odluku o (ne)napuštanju vladajuće koalicije SDSS će donijeti nakon razgovora sa svojim koalicijskim parterima - prvenstveno s Plenkovićem, jer će Glavni odbor SDSS-a tek nakon nove runde pregovora donijeti odluku o budućem parlamentarnom statusu svoje stranke.

Plenković i Milanovićevi prebjezi

Eventualan odlazak SDSS-a iz vladajuće koalicije ne bi uzrokovao pad Vlade, niti prijevremene izbore, jer Andrej Plenković i bez SDSS-ova tri zastupnika ima komotnu parlamentarnu većinu koju bi, umjesto sadašnja 82 zastupnika činilo njih 79 - tri više od minimalnih 76. Tu komotnu situaciju Plenković može zahvaliti prebjezima iz SDP-a.

Međutim, kako će se predstojeći predsjednički izbori odraziti na Andreja Plenkovića i stabilnost Vlade, teško je za sada s apsolutnom sigurnošću kazati. Ipak, izvjesnim se čini kako će SDSS, HNS i dio SDP-ovih prebjega u predsjedničkoj utrci podržati SDP-ovog kandidata Zorana Milanovića. Poznavatelji prilika u HDZ-u skloni su vjerovanju da se Plenković zbog toga previše ne uzbuđuje.

- Da je Plenković iskreno tipovao na novi mandat Kolinde Grabar Kitarović, ne bi je u predizbornoj godini išao posvađati skoro s polovicom članstva HDZ-a. U tom kontekstu treba gledati i najave Vladimira Šeksa o pojavljivanju navodno kompromitirajućih snimki, što se može tumačiti svakako ali ne i kao potpora aktualnoj predsjednici za novi mandat, smatra jedan visokopozicionirani HDZ-ovac.

Ono o čemu Plenković isključivo vodi računa je njegova osobna pozicija.

-U svijetlu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici 2020. godine Plenkoviću sigurno ne bi bilo ugodno da liderima Unije mora objašnjavati zašto je SDSS odlučio izaći iz koalicije, stav je koji je danas objavio Jutarnji list.

Plenković, naime, hrvatsko predsjedanje Vijećem EU, u prvoj polovici 2020. godine, želi iskoristiti za jačanje vlastite pozicije i u konačnici naći sebi mjesto negdje u Bruxellesu ili međunarodnim institucijama.

U vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom trebali bi se održati i unutarstranački izbori u HDZ-u, što je svojevrsna uvertira u parlamentarne izbore koji dolaze na jesen 2020.

- Izborni proces u HDZ-u kreće nakon predsjedničkih izbora, ali je teško vjerovati da će izbor novog predsjednika stranke, zamjenika, dopredsjednika i članova predsjedništva HDZ-a biti održan prije konca lipnja ili početka srpnja 2020. godine, odnosno do kraja hrvatskoh predsjedanja Europskom unijom. Ključni razlog za to je Plenkovićev strah od novog poraza, smatraju izvori iz HDZ-a.

Programski sukob u vrhu HDZ-a

Ukoliko su ove prosudbe točne, onda se svakako postavlja i pitanje na koji način Plenković planira spremiti stranku za Opće izbore 2020. te kakav je koalicijski potencijal HDZ-a nakon tih izbora.

Dobar dio analitičara sklon je vjerovanju kako se Plenković, kao i dio aktualnog vodstva, uopće ne zamara tim pitanjem.

- Velika koalicija sa SDP-om, HNS-om i SDSS-om je opcija koja se nameće nakon Parlamentarnih izbora 2020. Pogotovo ako bi Zoran Milanović iskoristio sukobe između Kolinde Grabar Kitarović i Miroslava Škore i zasjeo na Pantovčak. Drugog koalicijskog potencijala HDZ na čelu s Plenkovićem i nema. Zbog toga iz Plenkovićevog okružja toliko ustrajavaju na konfrontiranjima između aktualne predsjednice i Miroslava Škore - navodi naš sugovornik.

Međutim, na takve je nakane Plenkovićevog kruga oštro reagirao njegov izazivač Davor Ivo Stier, koji je upozorio kako Miroslav Škoro nije politički rival HDZ-u nego je to SDP-ov Zoran Milanović, za što je oštro medijski napadnut od Plenkovićevih izvora u medijima.

Postavljajući stvari na ovakav način, čini se da programski sukob u HDZ-u ulazi u fazu kulminacije.

- S jedne strane imamo Plenkovića koji i u budućnosti HDZ vidi u suradnji s Pupovcem, HNS-om i SDP-om kao ključnom karikom buduće velike koalicije. Nasuprot njemu svakako je njegov izazivač Davor Ivo Stier koji HDZ gleda kao na demokršćansku opciju desnog centra koja će surađivati sa ideološki bliskim opcijama. Ukoliko na predsjedničkim izborima pobjedi Zoran Milanović, onda je Plenković u prednosti. Međutim, ukoliko pobjedi Kolinda Grabar Kitarović ili Miroslav Škoro, situacija ide na ruku Stieru, koji u budućnosti treba biti faktor povezivanja u HDZ-u i šire, smatra izvor iz HDZ-a te dodaje kako ne vjeruje u raskid suradnje izmđu Plenkovića i Pupovca.

- U dugoročnim političkim percepcijama, Pupovac treba Plenkoviću i obrnuto. Jednako kao što je čelnik SDSS-a svojevremeno trebao Račanu, Sanaderu, Kosor ili Milanoviću. Stoga je priželjkivanje raskida te suradnje, bez prethodne promjene u vrhu HDZ-a, zapravo Sizifov posao, navodi naš sugovornik iz vrha HDZ-a.

 

J. Zdunić