Nakon što smo se vratili iz rata, ostarjeli smo, sredina nas često ne može prepoznati, pa čak ni naši najbliži. Što smo sve prošli to uistinu više nikoga ne zanima. Pričamo ponekad sami sebi kako je bilo, sjećamo se još onih koji su ostali negdje i koje su dovezli u sanducima ili vrećama, pa ih sahranili.

Rijeka je sve neobičniji grad, koji srlja u vlastitu propast puno brže no što je to itko mogao zamisliti! Kako je grad, nakon Titovog etničkog čišćenja 30.000 Talijana poslije drugog svjetskog rata, upao u čelični stisak komunističke partije (čvršći no drugdje zbog stalne sumnjičavosti prema preostalim stanovnicima - i Hrvatima, i Talijanima) dogodilo se da je do današnjeg dana taj stisak postao tek starački zlovoljan, s dozom mrtvačke ukočenosti.

Ovih se dana u Županijskom sudu u Rijeci u gotovo podmukloj tišini sudi hrvatskom branitelju Jure Šimiću, koji je tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata kao predsjednik Kriznog štaba Bjelovarsko – bilogorske regije krajem rujna 1991. u Bjelovaru navodno počinio teški ratni zločin nad trojicom pripadnika srbijanske agresorske vojske, jer je zapovijedao (bez dokaza) da se navodno trojicu neprijateljskih zapovjednika iz tadašnje zločinačke bjelovarske kasarne, koji su činili strašna zlodjela krajem rujna 1991. mora – ubiti.

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.(UHBDR91.) poziva, prije svega, srpske borce – dragovoljce i njihova udruženja, koji su ratovali u Hrvatskoj, kao okupatori, da nakon 27 godina od početka agresije na Republiku Hrvatsku, javno priznaju da su bili zavedeni, prije svega od ratnog zločinca Slobodana Miloševića, koji ih je pozvao u rat protiv Hrvatske, lažući im i obmanjujući ih da su u Hrvatskoj Srbi u opasnosti, da ih "ustaše" žele pobiti i protjerati, odnosno da su građani drugog ili trećeg reda.

Poznati hrvatski kirurg i jedan od kandidata za novog predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK) dr. Hrvoje Tomasović se oglasio o slučaju splitskog kardiologa za kojeg je utvrđena sumnja o primanju mita.

Došavši doma iz Športske dvorane u Pločama „upao sam“ u pola rasprave na TV u kojoj se govori o nekakvoj interpelaciji, vjerojatno o zabrani ovih ili onih pozdrava, a uglavnom pozdrava „Za dom spremni“ kao i o osudi ustaškog režima za vrijeme II. svjetskog rata, a prema njihovim .

Još prije nekoliko godina, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.(UHBDR91.) predložila je Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova Grada Zagreba da jedan trg ili ulica u glavnom gradu Hrvatske nosi ime po velikanu Katoličke Crkve u Hrvata, zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu Alojziju Stepincu, kojeg je 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici papa Ivan Pavao II. proglasio – blaženim!

Nakon što su se vratili iz Haaga (2012.) oslobođeni svake krivnje, hrvatski general pukovnici Ante Gotovina i Mladen Markač neprestano primaju pozive iz cijele Hrvatske. (Uskoro će i obljetnica uhićenja Ante Gotovine!) Svi ih i dalje žele vidjeti, dodirnuti, pitati, proglasiti ih "počasnim građanima", uručiti im neku povelju ili priznanje. Međutim, kako vrijeme ide, tako se polako i zaboravljaju oni koji su činili štošta da im se oteža život u zatvoru, ali i da se prodube patnje njihovim obiteljima. Nitko više ne postavlja pitanje: tko je iz Hrvatske "najzaslužniji" što su se ovi generali našli u Haagu, tko ih je progonio, tko je na kraju krajeva napisao i potjernicu za generalom Gotovinom?

Nakon što se toliko godina nakon hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata (zasad) otkrilo čak oko 150 masovnih grobnica, za koje gotovo nitko nije odgovarao, s pravom se postavlja pitanje i o ukidanju Zakona o općem oprostu, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske 20. rujna 1996.

Neki, možebitno malo i pretjerano, smatraju da se hrvatska država danas nalazi u mnogo težem financijskom i gospodarskom problemu, nego što je to bila od 1991.-1995., kad smo od srpskog i inog agresora branili hrvatsku državu. Tada, unatoč krvavom ratu, bilo je, čini se, manje gladnih, nezadovoljnih i nezaposlenih, tada gotovo nitko nije kopao po kantama za smeće, kao što se to događa danas, 27 godina od početka rata.