Malo je tko objavio da je u predvečerje Dana obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Požeškoj biskupiji, 25. ožujka 2021., požeški biskup Antun Škvorčević u Staroj Gradiški predvodio molitveno spomen-slavlje za svećenike i druge nedužne žrtve utamničene u starogradiškom zatvoru za vrijeme komunističke vladavine, među njima i one koji su ondje bili zatvoreni tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata.

Trenutno najveći problem u Hrvatskoj je izbor predsjednika Vrhovnog suda, ali nitko ne postavlja pitanje: Zašto? Komunisti se između sebe časte i obmanjuju javnost kao u prošlosti. Eklatantni predstavnici komunizma te bratstva i jedinstva su članovi izvršne hrvatske vlasti koje smo mi izabrali – Plenković i Milanović, a koji su postavljeni od duboke države. Njihove svađe su najobičnija obmana puka koji još nije razumio njihove igre.

Prije petnaestak dana (8. ožujka 2021.) u Večernjem listu je objavljen intervju s dr. Matom Meštrovićem u kojem je Meštrović ponovo svratio na sebe pažnju i hrvatskoj javnosti pružio dokaz da u njemu još uvijek plamsa mladenački zanos za ideju jugoslavenstva koju je u njega usadio njegov otac, poznati kipar Ivan Meštrović.

Nakon još jedne tv-emisije „Nedjeljom u 2“ (21.3.2021.) stječe se dojam da je prof. dr.sc. Ivo Goldstein slično onome što je prof.dr.sc. Vojislav Šešelj u Srbiji, a da je notorni voditelj Aleksandar Stanković slika i prilika Milomira Marića („Ćirilica“) na beogradskoj televiziji.

Zdravko Mamić, koji je zbog kazne zatvora pobjegao u BiH, ponovno je javno, pred stotinjak novinara, koji su jednom čak i zapljeskali na ono što je govorio (sic!), optužio hrvatsko pravosuđe, odnosno nekoliko sudaca da su primili i primaju mito, a među njima i Đuru Sessu, predsjednika Vrhovnog suda RH, kojeg je nazvao i kriminalcem i lopovom.

Covid 19 kao virus je nezahvalna i teška tema. Prema nekim stručnjacima, virus   je izmišljen, ali kao takav izvor je najvećeg straha i nelagode, a može dovesti ljude u tešku depresiju zbog duge osame jer ljudi su ipak društvena bića. Može od ljudi stvoriti štakore koji kad polude ubijaju jedan drugoga. Može također biti stvaran, kako tvrde političari, i stvarna prijetnja cijeloj današnjoj civilizaciji.

Na koji način se jedan mali narod može predstaviti svijetu je svakako pitanje koje traži odgovor? Ima, doista, mnogo načina, a najnekorisnije su svakako izložbe. Izložbe mogu istaknuti pojedince, ali ne mogu istaknuti jedan mali narod. Slažete li se sa ovim, gospon Borić?

Prof. dr. sc. Mladen Lončar umro je iznenada u 60. godini života, 27. veljače. Na posljednji put ispraćen je 3. ožujka na groblju Miroševac u Zagrebu. Počast su mu iskazali mnogi branitelji, građani i njegove kolege i prijatelji s Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Rebro.

U  naslovu parafrazirao sam frazu zagrebačkog jugoslavenskog ''Jutarnjeg lista'', osvrćući se na masovno hodočašće od Đorđa Balaševića po hrvatskim gradovima pokazuje izgubljenost jednog djela Hrvata. ''Takve scene nemoguće je vidjeti kada umre zaslužni Hrvat, kada umre hrvatski branitelj, kad si mnogi hrvatski branitelji upravo zbog ovakvih manifestacija nepoštivanja svojega, a veličanje tuđeg, oduzima život, jer  se  zapitaju: “Za koju sam se ja državu borio i doista u kakvoj mi to državi živimo''? 

Nikad nije kasno, ali može biti prekasno! Naime, zagrebačka optužnica za napad na zagrebačke Banske dvore, odnosno pokušaj ubojstva prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i njegovih suradnika, predana je tek ovih dana (sic!) generalu zločinačke JNA Ljubomiru Bajiću i drugim okrivljenima, posredstvom Višeg suda u Beogradu, u originalu – na hrvatskom jeziku. Ali, optuženici su rekli da je ne će i ne žele primiti, jer nije napisana srpskim jezikom i to na ćirilici (da je svaki, bre, razumije)!