Stara dobra poslovica kaže „Vlast je slast“. Ta maksima u našem društvu svoju potvrdu doživljava svakom promjenom vladajuće garniture. Dolaskom na vlast silna predizborna obećanja postepeno blijede i nakon nekog vremena ispare kao da nikad nisu dana. Mišljenje naroda, onih koji su ih doveli na vlast, takozvanim političkim elitama postaje nevažno. O tome ponajbolje svjedoči ponašanje naših saborskih zastupnika.

Hrvatsko društvo Ljubljana je i ove godine, organiziralo održavanje spomen Mise za poslijeratne žrtve u Crngrobu, malom mjestu simboličnog imena u neposrednoj blizini Škofje Loke.

Istraživački tim Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.) ovih je dana u Zagrebu, Koprivnici, Varaždinu, Splitu i Rijeci među maturantima na njihovim prigodnim „norijadama“ proveo anonimnu anketu na uzorku od 420 učenika u želji da saznaju koliko oni znaju o hrvatskoj povijesti, a poglavito o stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države.

Znamo po pričama naših građana kako je izgledao Zagreb 8. svibanj 1945. Preživjeli građani o tome sa strahom i boli govore. Za tu istinu trebalo im je više od 70 godina. U Zagrebu su tjerali građane iz njihovih stanova, silovali, ubijali građane i o tome govore mnogobrojna stratišta po Sljemenu, Savskoj i drugim lokacijama.

Nakon što je Vrhovni sud Njemačke sa sjedištem u gradu Karlsruheu donio odluku o žalbi obrane Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, tj. da im je potvrdio doživotnu kaznu zatvora, zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog domoljuba Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983., postavlja se pitanje: A što nakon toga?

Legitimitet se definira u nešto pojednostavljenoj odrednici kao politička potpora koju su birači na slobodnim, ravnopravnim, fer i poštenim a to znači demokratskim izborima; svojom slobodnom političkom voljom izraženom zaokruživanjem na glasačkom listiću dali nekoj političkoj stranci ili pojedinom političaru. Dakle, legitimitet je opravdanost i utemeljenost na glasovima odnosno izbornoj političkoj potpori birača odnosno biračkoga tijela, da stranka ili pojedinac obnašaju vlast razmjerno izbornoj političkoj potpori i općem interesu društva.

Predsjednik HSS-a Krešimir Beljak već se duže vrijeme ponaša kao političar koji ne zna „jel na nebu ili zemlji“. Umjesto da se bavi problemima poljoprivrede, odnosno sela on najčešće kao „puran“ paradira hrvatskom političkom scenom, uopće se ne pitajući: kako danas živi hrvatski seljak?

Umjesto da je postao, kako je najavljivao Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba, jedan od najljepših trgova u glavnom gradu, Trg dr. Franje Tuđmana, sve se više na žalost pretvara u ruglo, što je očito nekima stalo da se i na ovakav način minorizira i podcijeni uloga i značaj prvog hrvatskog predsjednika i pobjednika hrvatskog Domovinskoga rata dr. Franje Tuđmana.

Cijena goriva na benzinskim postajama već relativno duže vrijeme ima uzlaznu putanju, pa je samo pitanje vremena kad će i dizel skočiti na preko deset kuna. Neki su i sretni zbog toga, jer će više pješačiti ili koristiti bicikla ili tramvaj. Ali jao si ga onima s manjim primanjima i starijim automobilima koji ne mogu bez goriva, koji svakodnevno moraju posjećivati neku od benzinskih postaja.

Nakon (po)duže stanke zastupnici u Hrvatskom saboru ove su srijede ponovno počeli s radom. Njihova zasjedanja prenosi i Hrvatska radiotelevizija. A u saborskim klupama jedva desetak, petnaestak zastupnika! Malo govori jedan, malo drugi. Sve izgleda kao da su u školskom razredu, pa se prepiru oko toga je li Zemlja okrugla! (Svaka čast iznimkama.) Nu, na taj način do izražaja dolaze i oni koje je teško zapaziti kad je dvorana puna.