Sudac Županijskog suda u Osijeku, Darko Krušlin stekao je „slavu“ kad ga je Zdravko Mamić optužio za primanje mita, a još više kad su ga zbog toga uhitili i strpali u zatvor.

Mjesec svibanj bio je posvećen Majci Božjoj, štovatelji su molili svetu krunicu u crkvama i obiteljskim domovima na čast Blažene Djevice, Kraljice Hrvata, za duhovne i tjelesne potrebe i za obraćanje hrvatskog naroda.

Kako to da hrvatskih branitelja nema u članstvu Nadzornih odbora? – pitaju se neki koji su u vrijeme hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata bili prvi kad je trebalo.

Ove godine je iznimno skromno obilježena obljetnica Bleiburške tragedije. Više se govori i piše o pozdravu „Za dom spremni“ nego o jednoj od najvećih klaonica Hrvata nakon II. svjetskog rata.

U Koprivnici je sredinom travnja 1941., dakle prije 80. godina, otvoren prvi ustaški sabirni logor Danica, pa su stoga Spomen područje Danica (Koprivnica) uz ostale posjetili i Stjepan Mesić i Ognjen Kraus. Iz škola su pozvani i učenici, („dekor“), kao što je to bilo i u vrijeme komunizma.

„Vidite, hrvatska strana stalno potencira da su iz bolnice na Ovčaru odvedeni hrvatski ranjenici, bolesnici i bolničko osoblje. S druge strane, imamo informacije da su u bolnici bile oružane snage koje su se preobukle u bolesnike. I sada ovi protokoli koji su predati mogu da rasvijetle što je tu istina, koliko je bilo stvarnih bolesnika, a koliko vojnika. Jer, oni koji nisu u tim protokolima, zapravo su preobučeni vojnici.“, ustvrdio je SDSS-ov Vojislav Stanimirović 2010. za Politiku o zvjerski mučenim i pogubljenim žrtvama Ovčare.

Često se čuje i priča o relativno velikom broju hrvatskih branitelja. Međutim, malo tko ističe i one koji su se borili za slobodnu, samostalnu i nezavisnu hrvatsku državu, a koji već godinama žive i rade daleko od svoje Domovine. Riječ je o hrvatskim emigrantima, ili bolje rečeno hrvatskim iseljenicima.

Ponovni rast broja hrvatskih građana oboljelih od virusa Covid – 19 novinar Večernjega lista Denis Romac iskoristio je da napiše panegirik predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Iako je Večernji list i prije najnovijega Romčevog članka objavljivao tekstove u kojima su se veličali srpski političari, svojim zadnjim tekstom Romac je pomaknuo granice medijske Velike Srbije.

August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa, otac moderne hrvatske književnosti, najplodniji i najutjecajniji naš pisac XIX. stoljeća, rođen je 14. studenoga 1838. godine u Zagrebu od majke Terezije pl. Rabacs (Slovakinje podrijetlom iz Budimpešte) i oca Aloisa Schönoa, Nijemca iz Češke koji je u Zagreb doselio 1830. godine. Imao je tri brata: Julija, Aurela i Teodora. Bio je oženjen turopoljskom plemkinjom Slavom Ištvanić.

Malo je tko objavio da je u predvečerje Dana obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Požeškoj biskupiji, 25. ožujka 2021., požeški biskup Antun Škvorčević u Staroj Gradiški predvodio molitveno spomen-slavlje za svećenike i druge nedužne žrtve utamničene u starogradiškom zatvoru za vrijeme komunističke vladavine, među njima i one koji su ondje bili zatvoreni tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata.