Covid 19 kao virus je nezahvalna i teška tema. Prema nekim stručnjacima, virus   je izmišljen, ali kao takav izvor je najvećeg straha i nelagode, a može dovesti ljude u tešku depresiju zbog duge osame jer ljudi su ipak društvena bića. Može od ljudi stvoriti štakore koji kad polude ubijaju jedan drugoga. Može također biti stvaran, kako tvrde političari, i stvarna prijetnja cijeloj današnjoj civilizaciji.

Na koji način se jedan mali narod može predstaviti svijetu je svakako pitanje koje traži odgovor? Ima, doista, mnogo načina, a najnekorisnije su svakako izložbe. Izložbe mogu istaknuti pojedince, ali ne mogu istaknuti jedan mali narod. Slažete li se sa ovim, gospon Borić?

Prof. dr. sc. Mladen Lončar umro je iznenada u 60. godini života, 27. veljače. Na posljednji put ispraćen je 3. ožujka na groblju Miroševac u Zagrebu. Počast su mu iskazali mnogi branitelji, građani i njegove kolege i prijatelji s Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Rebro.

U  naslovu parafrazirao sam frazu zagrebačkog jugoslavenskog ''Jutarnjeg lista'', osvrćući se na masovno hodočašće od Đorđa Balaševića po hrvatskim gradovima pokazuje izgubljenost jednog djela Hrvata. ''Takve scene nemoguće je vidjeti kada umre zaslužni Hrvat, kada umre hrvatski branitelj, kad si mnogi hrvatski branitelji upravo zbog ovakvih manifestacija nepoštivanja svojega, a veličanje tuđeg, oduzima život, jer  se  zapitaju: “Za koju sam se ja državu borio i doista u kakvoj mi to državi živimo''? 

Nikad nije kasno, ali može biti prekasno! Naime, zagrebačka optužnica za napad na zagrebačke Banske dvore, odnosno pokušaj ubojstva prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i njegovih suradnika, predana je tek ovih dana (sic!) generalu zločinačke JNA Ljubomiru Bajiću i drugim okrivljenima, posredstvom Višeg suda u Beogradu, u originalu – na hrvatskom jeziku. Ali, optuženici su rekli da je ne će i ne žele primiti, jer nije napisana srpskim jezikom i to na ćirilici (da je svaki, bre, razumije)!

U Srbiji su odlukom parlamenta 2005. godine pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta (četnici Draže Mihailovića) proglašeni "antifašistima", odnosno u svojim pravima i statusu izjednačeni s pripadnicima NOB-a (partizanima) i to je bio jedan od ključnih trenutaka u rehabilitaciji srpskih kvislinških formacija iz Drugog svjetskog rata.

Ima ljudi koji su „prespavali“ hrvatski obrambeni Domovinski rat, a sad se poput prof.dr.sc. Ive Goldsteina javljaju i kao u školi ocjenjuju pojedine hrvatske velikane. Ne, nije to loše. Neka se čuje i druga strana, neka se čuje priča i onih koji su bili na strani dezertera.

Spomenik bana Josipa Jelačića, zahvaljujući prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i dr. Antunu Baueru, nakon niza godina ponovno je vraćen na zagrebački središnji trg (7.10.1990.), koji danas nosi i njegovo ime.

U Koprivnici je preminuo Pavle Gaži (95). Najviše će ga se pamtiti kao jednog od najvećih stvaratelja Podravke, ali i Belupa, na čijem je čelu bio od 1957. do 1978.

Jedan od najpoznatijih hrvatskih mučenika dr. Marko Veselica preminuo je 17. veljače 2017. u bolnici Fran Mihaljević u Zagrebu. Nu, zanimljivo se opet podsjetiti što se s njim događalo nakon što je drugi puta, 1986., pušten na slobodu iz lepoglavskog zatvora? Samo dan nakon njegova izlaska, sjećam se kao danas, u Varaždinu, gdje sam tada stanovao i radio, posjetio me hrvatski Mandela.