Prijedlog Mostovog saborskog zastupnika Mire Bulja, o Danu sjećanja na dr. Ivana Šretera, koji je u nekoliko navrata iznio pred Hrvatskim saborom, svakako treba podržati. Riječ je o „hrvatskom Gandhiju“, liječniku rodom iz Pakraca, a koji je početkom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata bio na čelu kriznog štaba za zapadnu Slavoniju te se istaknuo zauzimanjem za mirno rješenje, nastojeći izbjeći rat i krvoproliće. Nu, bez obzira što se zalagao za nešto takvoga, velikosrpski pobunjenici su ga oteli 18. kolovoza 1991. Zatočen je i mučen u logoru Bučje, gdje mu se gubio svaki trag. Njegovi posmrtni ostatci nisu nađeni do danas.

U vrijeme komunizma, poglavito nakon sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, Josip Broz Tito (1892.-1980.), sa svojim suradnicima, koji su u njegovo ime i nakon njegove smrti, nastavili progon hrvatskih i inih domoljuba, poput Vlade Gotovca, dr. Marka Veselice, dr. Hrvoje Šošića, Zlatka Tomičića, dr. Franje Tuđmana, ali i mnogih drugih, oni su među ostalim o svojim nedaćama, životnim problemima, pisali pisma i tražili pomoć i od tada najistaknutijih političara, ali i književnika, poput Miroslava Krleže (1893.-1981.).

Tko to kaže da u Hrvatskoj nema recikliranja. Svo političko smeće, ne samo partijsko, nakon Domovinskog rata samo-recikliralo se i čini perjanicu političkih stranaka. Takav reciklažno- mimikrijski preobražaj nije zabilježen nigdje u „vasceloj vasioni“.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) ima novaca za „turske“ i ine serije i filmove, i za mnoge druge emisije, ala „Nedjeljom u 2“ i slične, kojima „zatupljuju“ hrvatsku javnost, odnosno pretplatnike, a nema „ni kune“ da plati prijenose hrvatske nogometne reprezentacije.

Zbog gostovanja hrvatskog povjesničara Igora Vukića u tv emisiji HRT-a „Dobro jutro, Hrvatska“ smijenjena je urednica emisije, časna, darovita i nepotkupljiva Karolina Vidović Krišto.

Nakon autorativnog isključenja iz Predsjedništva stranke HDZ, dvojice bivših ministara vanjskih poslova gospodina Davora Ive Stiera i Mira Kovača, od strane Andrej Plenkovića, koji predvodi vladinu koaliciji na vlasti, čini nam se danas umješnim postaviti pitanje kojim smjerom i kojim kompasom premijer Andrej Plenković nastavlja i vodi ne samo hrvatsku vladu već i kakvo ozračje stvara potezima svoje politike na stanje duha, njegovanju demokratskih formi javnog upravljanja interesima hrvatskog naroda i hrvatskih građana, konačno koje su reperkusije te vladavine na gospodarsku i svekoliku stabilnost Republike Hrvatske.

U žarištu pozornosti javnosti u Republici Hrvatskoj ovih je dana referendumska inicijativa o promjeni izbornog zakona, te poglavito  opći politički mandat kojeg zastupnici nacionalnih manjina imaju u parlamentu kao i posebno biračko pravo po kojem su u njega biraju.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić s iznimnim počastima, sredinom veljače, dočekan je u Zagrebu. Tada je obećao sve i sva. Među ostalim da će što je prije moguće dostaviti i popis nestalih tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata.

U hrvatskim zatvorima u Lepoglavi, Glini, Splitu, Zagrebu i Osijeku, piše beogradska Politika, (30. svibnja 2018.), nalazi se 27 Srba, koji su optuženi za ratne zločine i klasičan kriminal tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata.

Stara dobra poslovica kaže „Vlast je slast“. Ta maksima u našem društvu svoju potvrdu doživljava svakom promjenom vladajuće garniture. Dolaskom na vlast silna predizborna obećanja postepeno blijede i nakon nekog vremena ispare kao da nikad nisu dana. Mišljenje naroda, onih koji su ih doveli na vlast, takozvanim političkim elitama postaje nevažno. O tome ponajbolje svjedoči ponašanje naših saborskih zastupnika.