Hrvatska mora postati punopravna članica Višegradske skupine
U zemlji, čija politička scena dugi niz godina obiluje izdajama, lažima, prijevarama, krađama, aferama i malverzacijama, ići samostalno na izbore sa sloganom: “Vjerodostojno!” je sulud potez, no završilo je povoljno, pa to onda nazivamo hrabrim.
Orsat Miljenić, bivši SDP-ov ministar pravosuđa za čijeg je mandata donesen sporni Lex Perković, jedan je od kandidata za predsjednika SDP-a. U kuloarima se sve otvorenije govori se da je upravo on odabrani Milanovićev nasljednik, koji je Milanovićevu potporu dobio nakon kritika na račun Ranka Ostojića i vezivanja SDP-a uz policijski aparat.
Reagirajući na negativne reakcije koje je izazvao njegov komentar prosvjeda djela studenata i profesora na Filozofskome fakultetu, novoizabrani saborski zastupnik Željko Glasnović izjavio je da mu nije važno što netko misli o njemu te da će govoriti ono što misli da je istina.
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković sljedeći bi se tjedan, pojedinačno trebao sastati sa zastupnicima nacionalnih manjina kako bi se postigao sporazum sa svakim od njih vezano za probleme njegove manjinske zajednice.
Vrlo aktivna sveučilišna partijska škola na adresi Ivana Lučića 3, Zagreb, još ne odstupa nego smjernim koracima kreće putem nove Svjetske revolucije i V. Internacionale.
Razdoblje ispred nas, s obzirom na znatno ojačalu moć i organizacijsku strukturu orjunaške politike, moglo bi, unatoč povoljno završenim izborima, odlučiti opet na dulje vrijeme sudbinu hrvatskoga naroda. Naime, povijesno iskustvo pokazuje koliko je orjuna svojom velikosrpskom politikom duboko urasla u podsvijest nositelja te ideje, koji se ni nakon izrazito krvavih razdoblja ne mogu otrijezniti od čežnje za beogradskom čaršijom
Zoran Milanović nije nestao u nepoznatom pravcu, nije se sklonionio i nije sakrio, nego se nakon obavljena posla odmara i sprema pokupiti nagradu. Je li sve znao od samog početka svog predsjedničkog mandata u SDP-u ili je „figa u džepu“ narasla u hodu to zna samo on.
Čini se da su lažni antifašisti, neradničke "narodne" fronte i koalicije te ostali komunistički beskralješnjaci odlučili prekinuti svoju dokolicu i dokonost, zabrinuti glede, ni manje ni više, navodnog klerofašističkog ispada dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu, inače, uz Fakultet političkih “nauka”, jedno od dva rasadnika novih naraštaja mladih samoupravljača.
Da u Republici Hrvatskoj još postoje zloćudni recidivi socijalističkog samoupravljanja i političkog ključa, a da ne spominjem zarazu „bratstva i jedinstva“, uočljivo je po mnogim građanskim anomalijama: na primjer još su uvijek zaključani i javnosti nedostupni partijski arhivi i nije ugašen aktivitet komunističkih službi.
Hrvatska se javnost već nekoliko dana bavi pitanjem manjina, njihovom zastupljenošću u Hrvatskom (državnom) saboru i općenito njihovim utjecajem na hrvatski (anti)parlamentarizam.