Prehrambeni proizvod, sredstvo za jačanje, napitak za ublažavanje bolova, liječenje rana...vino može služiti na dobro čovjeku, ako čovjek ne pretjera s konzumacijom.

U Zakonu o vinu Republike Hrvatske navedeno je da je vino poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodna grožđa. Da vino nije samo alkoholno piće, potvrđuju i mnoge znanstvene studije koje navode da su umjerene količine vina korisne za zdravlje. Ljekovita svojstva vina bila su poznata i cijenjena još u najstarijim vremenima, kad se vino koristilo kao sredstvo za jačanje, ublažavanje bolova, liječenje rana i brojnih poteškoća probavnog trakta. Zbog složenosti i različitosti sastava mošta teško je pouzdano utvrditi broj i sastav svih sastojaka vina. Vino se najvećim dijelom sastoji od vode i alkohola, katkad malo neprovrela šećera, kiseline, glicerina te sadrži oko 400 raznih sastojaka.

Ljekoviti sastojci u vinu

Značajni sastojak u vinu su polifenoli, od kojih su najznačajniji resveratrol, kvercetin, epikatehin, katehin te brojni drugi. Njihova uloga je antioksidativna, a sastoji se u vezanju štetnih tvari, tzv. slobodnih radikala, koji oštećuju stanice ljudskog organizma. Iz tog razloga oni djeluju na sprečavanje bolesti srca i krvožilnog sustava te nekih zloćudnih bolesti. Bobice crvenoga i crnoga grožđa obiluju resveratrolom, koji je snažan antioksidas, a postoje brojna istraživanja i dokazi da sprečava nakupljanje (agregaciju) trombocita te začepljenje arterija, kao i poticanje nastajanja korisnog HDL kolesterola, koji štiti krvne žile od nakupljanja masnih plakova. Resveratrol može djelovati i zaštitno na živčani sustav mozga jer potiče oslobađanje dušičnog oksida, koji povećava protok krvi kroz mozak i pomaže opuštanje krvnih žila. Bijela vina imaju znatno manje polifenola od crnih, ali sadrže tvari kao što su tirosol i kofeinska kiselina, koji imaju protuupalna svojstva i pomažu u sprečavanju osteoporoze i reumatskog artritisa. U umjerenim količinama vino potiče probavu te pomaže smanjiti posljedice prehrane bogate masnoćama, pojačava apetit i izlučivanje žuči.

Kako djeluje alkohol

Bez obzira na korisnost, vino sadrži određenu količinu alkohola pa njegova konzumacija treba biti umjerena. Osim toga postoje skupine za koje se vino nikako ne preporuča. Te skupine uključuju djecu jer njihove stanice mozga, kao i svi organski sustavi reagiraju znatno osjetljivije na alkohol od odraslih. Alkohol također ne bi trebale piti trudnice. Tu spadaju i razne skupine kroničnih bolesti, kao što su osobe sa čirom na želucu i dvanaesniku; oboljeli od šećerne bolesti, bolesti jetara i gušterače, bolesti štitnjače, gihta te mnoge druge, kod kojih i najmanja količina alkohola može znatno pogoršati simptome. Alkohol iz pića brzo ulazi u krvotok i djeluje na sve dijelove tijela i ako je konzumacija umjerena, to je djelovanje pozitivno. Svi sastojci u vinu koji su korisni u malim količinama u većim količinama alkohol ih poništava. Ako se pretjera s količinom alkohola dolazi do brojnih i nepovratnih oštećenja organizma. Alkohol uništava stanice svih organa, a posebno je osjetljiv mozak. Posljedice uništenja moždanih stanica alkoholom uzrokuju mnoge psihičke poteškoće, kako u osobnom tako i u socijalnom funkcioniranju. Za one koji prekomjerno uživaju alkohol povećava se rizik od svih bolesti, a posebno od moždanih udara, ciroza jetara i mnogih vrsta raka, kao što su rak dojke, usne šupljine, jednjaka.

PREPORUKE Koja vrsta vina najbolje ide s...?

Za konzumiranje vina postoje određene preporuke da bi se dobilo najbolje što to piće može pružiti. Vino treba piti u malim količinama i polako. Preporučena količina konzumiranja vina kod prosječnog sadržaja alkohola od deset do jedanaest posto iznosi do 0,2 l za žene i 0,3 l za muškarce na dan. Zbog male količine molekula u želucu se već upija (apsorbira) oko 20 posto unesene količine alkohola, koji, ako je popijen na prazan želudac, prijeđe u krv za 15 - 30 minuta. Taj rok se produžava na oko tri sata ako se alkohol popije za vrijeme jela. Kada je želudac pun, molekule alkohola apsorbiraju se u hrani, pa će alkohol sporije ulaziti u krvotok. Za usporavanje apsorpcije alkohola pomaže i hrana s visokim udjelom masti jer usporava rad crijeva. Određena vrsta hrane bit će ukusnija ukoliko se konzumira s adekvatnom vrstom vina. Tako postoje brojne preporuke za vrste vina koja se uzimaju uz određena jela. Suho bijelo vino ide uz piletinu, svinjetinu, bijelu ribu. Crna vina preporučuju se uz govedinu, janjetinu, svinjetinu s roštilja, puretinu, divlju perad i divljač, dok je blago crveno vino idealno uz vegetarijansku hranu. Vino i hrana ne bi smjeli gušiti okuse već bi trebali nadopunjavati ukus jela.

Jadranka Pavić