Najava ministra policije Tomislava Karamarka o intenziviranju istraga i procesuiranju komunističkih zločina počinjenih tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata dovela je glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića u delikatnu političku, ali i obiteljsku situaciju, piše portal dnevno.hr.

Naime, policija je u sklopu istrage partizanskih zločina prikupila dovoljno inkriminirajućih dokaza protiv nekad istaknutih članova komunističkog režima Josipa Manolića, Josipa Boljkovca i Rade Bulata. Iako službeno nije podnesena kaznena prijava protiv spomenutog trojca, u što nas je uvjerio i glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec, neslužbeno smo doznali kako će se to dogoditi vrlo brzo.

Test neovisnosti

U prilog tvrdnjama našeg izvora govore i izjave ministra Karamarka koji je nedavno rekao da 'kao čovjek ne može mirno spavati u zemlji sa 900 jama, koje su neistražene, kao i zločini koji su te jame napunili ljudskim kostima'.
U tjednima koji slijede biti će zanimljivo vidjeti kako će ovoga puta na policijsku prijavu reagirati Državno odvjetništvo, s obzirom da veći broj drugih kaznenih prijava protiv Manolića, Boljkovca i Bulata, kao i desetine drugih osoba, već godinama stoji netaknuto u ladicama tog državnog tijela. Istovremeno, bude li ministar Karamarko ustrajao na pompozno najavljenoj politici procesuiranja komunističkih zločina, koju, barem javno, nije mogao isticati dok je Stjepan Mesić obnašao dužnost predsjednika države, u istrazi tih zločina, među brojnim 'komunističkim perjanicama' moglo bi 'iskrsnuti' i ime pokojnog oca Mladena Bajića. Taj slučaj bio bi i svojevrstan test tvrdnji da 'u borbi protiv zločina nema ustupaka, nema zaštićenih i nema nedodirljivih', koju Karamarko ponavlja iz dana u dan aludirajući na potpunu neovisnost svoje pozicije i cjelokupnog policijskog aparata. Dakako, s obzirom da se posthumno nikome ne može suditi, takva istraga bi rezultirala samo deklarativnom presudom. No, i takav epilog, ukoliko bi se sljedeći navodi pokazali utemeljenima, donio bi satisfakciju obiteljima žrtava.
Indicije da je Dragutin Drago Bajić sudjelovao u ratnim i poratnim zločinima otkrivaju podaci objavljeni u monografiji 'Mosorski partizanski odred' (autori: Miroslav Velić, Ante V. Petrić, Mate Vuletić, naklada: Institut za historiju radničkog pokreta za Dalmaciju, 1985.godina).

Bijeg na Mosor

Na 678 stranica navedene monografija detaljno se opisuje povijest djelovanja skupine dragovoljaca - komunista s područja oko Mosora, a u njoj je zabilježen i 'ratni put' Drage Bajića, pokojnog oca glavnog državnog odvjetnika.
Naime, Dragutin Bajić bio je, prema navodima iz monografije, sekretar SKOJ-a u Zadvarju od 1942. do 1944. godine kada je prema određenim svjedočenjima bio zadužen za prokazivanje mještana koje su trebali oteti partizani iz 'Biokovskog odreda' i koji su potom odvedeni na planinu Biokovo, gdje su mučeni, likvidirani i naposljetku bačeni u jednu od planinskih jama.
Među otetima i likvidiranim bio je i Frane Nosić, otac Ante Nosića, dugogodišnjeg dožupana Splitsko - dalmatinske županije.

>>EKSKLUZIVNO: Ratni zločini u Vrgorcu – uzroci, glavni protagonisti i imena svjedoka

>>Jure Galić za Slobodnu Bosnu: Bio sam očevidac partizanskog pokolja civila u Vrgorcu 15. lipnja 1942.

Ante Nosić nam je u razgovoru ispričao kako ne zna tko mu je osobno ubio oca, ali je odgovornost usmjerio na Pavla Lozu, šefa partizana na području Biokova. Ulogu Dragutina Bajića u tom slučaju nije mogao potvrditi.
S druge strane, u stručnom djelu 'Mosorski partizanski odred' navodi se kako je Dragutin Bajić, nakon što je otkriveno njegovo djelovanje prokazivanja, pobjegao na planinu Mosor i pridružio se partizanskom 'Mosorskom odredu'. Nakon kratkog vremena upućen je u 'Devetu dalmatinsku diviziju' gdje je postavljen za komandira jednog partizanskog voda, da bi uskoro sudjelovao u 'Mostarskoj operaciji', u sklopu koje su i jedinice te partizanske divizije napale Široki Brijeg, te su 7. veljače 1945. godine razrušile franjevački samostan i počinile strašan zločin nad širokobriješkim franjevcima, kao i brojnim hercegovačkim civilima.
Nakon rata Dragutin Bajić kratko je vrijeme radio u makarskoj OZNI, a mirovinu je dočekao kao profesionalni zaposlenik Općinskog komiteta Saveza komunista Hrvatske u Splitu.
Slijedom ovih navoda nameću se dva pitanja: Je li ministar Karamarko dovoljno neovisan da, primjerice, istražuje čak i oca glavnog državnog odvjetnika, te je li Mladen Bajić- koliko zbog osobnih i obiteljskih, toliko i zbog političkih razloga- pokleknuo pred korupcijom s ideološko - političkim predznakom i zbog toga već godinama ignorira prijave protiv komunističkih zločina.

Rade Bulat kazneno prijavljen još prije 13 godina

Primjer šikaniranja takvih prijava otkrio nam je i odvjetnik Tomislav Jonjić, koji je još prije 13 godina u ime Udruge Hrvatski domobran podnio kaznenu prijavu protiv osoba koje se sumnjiče za počinjenje ratnog zločina nad civilnim stanovništvom nakon Drugog svjetskog rata. Među osumnjičenima je i Rade Bulat protiv kojeg policija, kako smo već spomenuli, upravo dovršava istragu.
- Podnio sam prijavu protiv Rade Bulata, Milke Kufrin, Lutve Ahmetovića i Marka Belinića zbog sumnje da su odgovorni za ubojstva oko 260 ljudi koji su bačeni u jamu nedaleko Krašića. Kaznena prijava bazirala se na objavljenim partizanskim dokumentima, koji su bili potkrijepljeni izjavama desetak svjedoka. Nadležni su toliko temeljito radili na toj prijavi da su me 2006. godine nazvali i rekli da su prijavu izgubili, te me zamolili da im dam kopiju. Otada su mi uredno javljali samo kada bi netko od osumnjičenika preminuo - ironično je podvukao Jonjić.
U konačnici možemo samo zaključiti kako će iskapanje kostiju žrtava komunističkih zločina na površinu istisnuti mnogo duhova iz prošlosti i neupitno pooštriti tenzije politički i ideološki suprotstavljenih struja u Hrvatskoj. Imajući na umu da je 2011. izborna godina to uopće ne treba čuditi.


Autor: Mladen Prenc