Tradicionalna književno-znanstvena smotra „33. Knjiga Mediterana“, u organizaciji Književnoga krug Split i Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, održana je, od 19. do 25. rujna, pod visokim pokroviteljstvom HAZU, u palači „Milesi“ u Splitu.

Trideset treću „Knjigu Mediterana“ otvorio je akademik Nenad Cambj, predsjednik Književnog kruga Split, a uvodničarski esej imao je povjesničar prof. dr. sc. don Marko Trogrlić, naslovljen pod nazivom „Svjetovno i duhovno u habsburškoj Dalmaciji“, u kojemu je govorio o posebno zamršenom odnosu Crkve i države (Monarhije), u razdoblju austrijske vladavine u Dalmaciji, o kompliciranim odnosima u doba kasnog „jozefinizma“, u kojem država dominira nad Crkvom.

U sklopu smotre predstavljeno oko pedeset knjiga iz nakladničke djelatnosti Književnog kruga Split i drugih hrvatskih nakladnika, a sudjelovalo je oko dvjesto sudionika te su održana dva znanstvena skupa: prvi posvećen temi četverogodišnjeg programa „Urbani poredak“ (Protagonists of urban order from the antiquity t the present) i drugi posvećen utemeljitelju suvremene povijesti i umjetnosti „Ljubi Karamanu, pedeset godina poslije“.

Na dvodnevnom skupu „Ljubo Karama, pedeset godina poslije“, održanom, od 23.-24. rujna, izlagalo je oko trideset znanstvenika, počevši o Karamanu iz neposrednog sjećanja akademika Igora Fiskovića, te o starohrvatskim grobljima u njegovim istraživanjima i tumačenjima, domoljubnom zanosu i naučnoj spremi, tumačenju reljefa s ljudskim likovima u splitskoj krstionici i niz drugih zanimljivih tema, koje su bile doprinos o novom valoriziranju Karamanovog života i djela i tako su odali počast njegovoj neprocjenjivoj ulozi u hrvatskoj kulturi i društvu 20. stoljeća.

Pozdravnu riječ imali su prof. Katarina Horvat-Levaj i akademici Nenad Cambj i Radoslav Tomić, koji je naglasio da je „Ljubo Karaman (1886.,-1971.) bio plodan pisac koji je postavio temelje i izgradio kriterije povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, stavljajući u prvi plan likovne vrijednosti spomenika o kojima je pisao, od ranoromaničkih crkava u Dalmaciji, Dioklecijanove palače, dalmatinskih katedrala, slikarstva 15. i 16. st., katedrale u Zagrebu, do A. Buvine, Radovana, J. Dalmatinca i N. Firentinca“, te da se njegove monografije o Buvini i Radovanu danas mogu ocijeniti kao remek- djela.

Don Marko Trogrlić rekonstruirao je Karamanov studij u Beču i to na temelju izvora iz Arhiva Sveučilišta u Beču, iz Karamanove ostavštine pohranjene na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu i isprava u Arheološkom muzeju u Splitu. Rosana Ratkovčić je donijela novosti o konavlskoj zagori „adriobiznatizam u dubrovačkom zaleđu-ulomak zidnih slika iz crkve nepoznatog titulara u Paniku kraj Bileće i sv. Tome u Kutima kraj Herceg-Novog. Dino Milinović je govorio o Karamanu, Josef Strzygowski i bijeg prema periferiji, Daniela Matetić-Poljak, o romaničkim ornomentalnim motivima u Karamanovu istraživanju; akademik Radoslav Tomića o Karamanu i slikarstvu starijih povijesnih razdoblja u Dalmaciji; Ivana Prijatelj-Pavičić i Marina Lambaša o konzervatorskoj suradnji Ljube Karamana i don Krste Stošića, kulturnog djelatnika i teologa, šibenskog povjerenika konzervatorskog ureda u Dalmaciji; Irena Kraševac ( pročitao Dalibor Prančević) o prememoriju Ljube Karamana o uklanjanju spomenika banu Jelačiću u Zagrebu 1947., – dokument vremena i konzervatorskog stava, u kojem Karaman oštro negoduje; Danko Zelić o Dubrovačke teme Ljube Karamana, Stanko Piplović o Koramanovu djelovanju u Konzervatorskom zavodu u Splitu, Marijan Čipčić o zaštitit trogirske baštine, Antonija Ujević, Karamanovo tumačenje reljefa s ljudskim likovima u splitskoj krstionici, Miljenko Jurković o problemu periferijske umjetnosti , postoji li „periferijska umjetnost“ uopće šezdeset godina poslije?“. Na skupu su još svoja izlaganja imali: Arsen Duplančić, Ivan Matejčić, Milan Pelc, Andrej Žmegač, Ivan Basić, Ivan Josipović, Marko Petrak, Ana Plosnić-Škarić, Samo Štefanc, Matko Matija Marušić, Sanja Cvetnić, Ratko Vučetić, Darka Bilić, Franko Ćorić, Radoslav Bužančić, Ivana Čapeta Rakić, Ratko Vučetić, Dalibor Prančević, Barbara Vujnović…

Skup je popratila prigodna izložba rukopisa Karamanovih djela, knjige, separati, fotografije, isječci novina, pisama.

U sklopu sedmodnevne smotre predstavljane su knjige: Ivan Matijević: „Oficium consularis provinciae Dalmatiae. Vojnici u službi namjesnika rimske Dalmacije u doba principata“, Književni krug Split; dominikanac „Rajmonda Kuparea Estetička aksiologija“, Ogranak matice Hvar, u prijevodu Marte Tomić i Matija Janeša, koju je uredio akademik Kuzma Kovačić; knjige don Slavka Kovačića „Iz povijesti škola i odgojnih ustanova“, Književni krug Split i „Povijesna vrela o liturgijskom štovanju Blaženog Augustina Kažotića u trogirskoj katedrali i biskupiji, od godine 160. do 1830.“, Centar za epigrafička, peleografska i povijesno-teološka istraživanja Don Frane Bulić, KBF, Split, o kojima su govorili profesori don Josip Dukić, Mladenko Domazet i don Marko Trogrlić; Frane Baras „Susret s Talijom“; Kristina Babić, Ante Milošević i Željko Peković: „Zrinski u Pounju“; Sanja Vulić: „Blago Rasutih-jezik Hrvata u dijaspori, dio I.“; Inga Belamarić: „Plinije Stariji, O vodenim bićima“, Eni Buljubašić: „Neoklapski diskurs i stil, u aspektima interdiskurzivnosti mediteranizma, baštine i popularne kulture“; Radoslav Tomić: „Lorenzo Lotto, Portret Tome Nigera u Splitu“, ur. Danko Zelić, koja istražuje Nigera, hrvatskog biskupa, diplomatu i humanistu, a u središtu je njegov portret, remek djelo renesansne portretistike, koji se čuva u samostanu na Poljudu;Ivan Bošković i Helena Novak Penga: „Bibliografija radova o otoku Silbi“, Naklada Bošković; Jadranka Grubač: „Male slike zavičaja, GK Juraj Šižgorić; Hrvojka Mihanović-Salopek i Jeniđe Maroević-Kulaga: „Martimne sfere Frana V. Maroevića“, te niz iz nakladništva otoka Korčule „Od jematve do jematve“, Ogranka matice u Zadru, MHAS u Splitu: „Starohrvatska prosvjeta“, „Gornja Cetina“, „Korpus ranosrednjovjekovne skulpture, br. 4“; i niz djela „Naklade Dominović“ „Djela hrvatske duhovne baštine“, a kruna „33. Knjige Mediterana“ bilo je predstavljanje obljetničkog izdanja „Judita“, Marka Marulića.

Suorganizatori „33. Knjige Mediterana“ bili su Institut za povijest i umjetnost, Internacional commission for the History of Towns, Hrvatski institut za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Muzej Ivana Meštrovića i Hrvatska zaklada znanosti.

Dragica Zeljko Selak