U središnjici HDZ rano prijepodne održan je sastanak koordinacije ministara, a u 11. sati trebao bi započeti sastanak Predsjedništva stranke.

Priča o tome hoće li Andrej Plenković imati, ili neće, protukandidata na unutarstranačkim izborima u HDZ-u, zakazanim za 17. srpnja, u javnosti se pretvorila u prvorazrednu političku temu.

Forsiraju je mediji, oporbene grupacije ali i određene skupine u stranci koje u tome, očito, vide održavanje ili poboljšavanje svojih osobnih pozicija. Sva neizvjesnost oko toga hoće li itko doista izići na unutarstranački megdan Andreju Plenkoviću nestat će u srijedu, kada i službeno ističe rok za prikupljanje pet tisuća potpisa za predsjedničku kandidaturu u HDZ-u.

Tehnički ministar vanjskih poslova Miro Kovač zadnjih dana daje potpuno neodređene izjave o svojim planovima vezanim za kandidaturu. Dok se s jedne strane čuju tvrdnje da je odustao od kandidature, s druge strane se pojave signali kako će ipak biti protukandidat Andreju Plenkoviću. Sudeći prema tvrdnjama dobro upućenih, aktualni tehnički šef hrvatske diplomacije i nije pretjerano zagrijan za tu kandidaturu.

Potpuno ista situacija je i sa Zlatkom Hasanbegovićem, čije se ime također spominjalo u kombinacijama oko kandidature za predsjednika stranke. Odgovarajući jutros na novinarsko pitanje o kandidaturi Hasanbegović je istaknuo: "okrenimo se budućnosti, nemojmo se baviti prošlošću", iz čega su oni lucidniji svakako izvukli zaključak da je mogućnost njegove kandidature stvar prošlosti.

Jedan od mogućih poteza najavila predsjednica?

Sasvim je logično da mediji, zbog atrakcije i čitanosti, kao i politički takmaci - zbog političke koristi, u forsiranju rasprava o više kandidata i žestokoj kampanji za predsjednika HDZ-a vide svoj interes.

Osobito je čudno što se sve događa u timingu desetak dana prije stupanja na snagu odluke o samoraspuštanju Sabora, do čega niti ne mora doći. Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović jučer je, naime, otvoreno podsjetila da će bilo kojoj političkoj opciji koja do 15. srpnja na Pantovčak dođe sa 76 potpisa dati mandat za sastav nove Vlade. U tom slučaju, nema prijevremenih izbora, nema dodatnih troškova, nema nepotrebnog gubljenja vremena... .

Upravo zbog toga, svakoj bi odgovornoj stranci prioriteno bilo iskoristiti ovih desetak dana, koliko je još preostalo do 15. srpnja, za pokušaj obnavljanja već postojeće parlamentarne većine. Do realiziranja tog scenarija dolazi se, naravno, razgovorom s partnerima, uz prethodno zauzimanje stava tijela stranke.

Međutim, ukoliko vrh HDZ-a i dalje smatra da je rasturanje vlastite saborske većine i Vlade bila dobra opcija za stranku i državu, onda je logično pripremati stranku za nove izbore koje su, uz časne izuzetke koji su pravovremeno upozoravali u pogubnost tih poteza, sami isprovocirali.

Čemu vodi unutarstranački sraz prije izbora?

Ukoliko su prijevremeni izbori, čiji je izgledan datum održavanja 11. rujna, i dalje opcija na koju HDZ igra, onda je insistiranje na konkurenciji i više kandidata u utrci za šefa stranke, čisto gubljenje vremena. Svatko tko ima iskustva s bilo kojom unutarstranačkom kampanjom u HDZ-u, na kojoj je sudjelovalo više kandidata, zna kako takav scenarij neizbježno stvara novi razdor, nove teške riječi i nove sukobe.

Pogotovo što bi se to događalo samo dva mjeseca prije mogućeg izbornog sraza s Milanovićevim SDP-om, zbog čega bi se izgubila najmanje tri tjedna. Umjesto da se pregovara s partnerima, od kojih neki već licitiraju s odlaskom pod skute SDP-a, slažu liste, raspravlja o strategiji i pripremi svih stranačkih razina za izbore, pojedinci su iznova pobrkali redoslijed stvari i insistirajući na više kandidata - sebe stavljaju na prvo mjesto, stranku na drugo a državu tek na treće mjesto.

U HDZ-u moraju vrlo ozbiljno računati s činjenicom da u slučaju izlaska na rujanske izbore imaju znatno lošiju startnu poziciju u odnosu na SDP-a. I to puno lošiju od one koju su imali prošle godine a time i slabije šanse za pobjedu.

Stoga, ukoliko u ovoj situaciji nemaju kapaciteta za korektan dogovor s Mostom, Milanom Bandićem i Branimirom Glavašem, što bi rezultiralo prikupljanjem 76 potpisa saborskih zastupnika - koliko im je potrebno za saborsku većinu do redovitih parlamentarnih izbora, onda bi svakao trebali naći modus kako dobiti svojevrsnu utrku s vremenom.

Potrošiti tri tjedna na unutarstranačku kampanju prije pretkampanje i kampanje za parlamentarne izbore ne djeluje uopće kao pragmatičan i logičan odabir.

 

Josip Zdunić