Ljetne temperature usijavaju atmosferu, no to je ništa spram vrućeg političkog ljeta koje je pred nama. Politički akteri se preslaguju, dogovaraju, pregrupiraju, a oni najveći mame one manje.

Medijski prostor ovih dana pune upiti s kim će HSS. Vabe ih i SDP i HDZ, a predsjednik HSS-a Krešo Beljak tvrdi da ne želi ponoviti pogrešku svog prethodnika Hrga koji je partnera određivao na temelju političkog područja djelovanja i svjetonazora u okviru europskih pučana.

HSS je u tom političkom braku dobro prošao na izborima za Europski parlament u kojem je zahvaljujući Domoljubnoj koaliciji završila Marijana Petir. Razočaranje je stiglo na izborima za Hrvatski sabor. Sporazum HSS-a i HDZ-a bio je temeljen na broju preferencijalnih glasova, zbog čega je navodno Branko Hrg odletio s mjesta predsjednika HSS-a.

Nakon preuzimanja HSS-a, novi predsjednik Krešo Beljak, vodi razgovore u koaliciji po trgovačkom modelu “Tko da više?“.  SDP i Zoran Milanović, tu su po svemu sudeći izdašniji. Dodatni problem HDZ-u u pregovorima su unutarstranački izbori, što SDP upravo želi iskoristiti i završiti kupnju HSS-a na svoju stranu.

Dogodi li se taj trgovački zaokret HSS-a ulijevo, HDZ će teško nadoknaditi taj gubitak. Ne treba smetnuti s uma da je najveći dio HSS vrlo aktivno sudjelovao u svim pobjedama Domoljubne kaoalicije i HDZ-a u proteklih nekoliko godina, uključujući i predsjedničku kampanju aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Najveći  dio - sigurno, što se međutim ne može reći i za samoborski HSS koji je vodio Krešo Beljak.

Pokušavajući nametnuti trgovački model u politici, Krešo Beljak smatra da ima vrlo jake argumente protiv HDZ-a, no vrijedi li riskirati političku autentičnost stranke takvim pristupom i može li to proći na stranačkim tijelima, pitanje je koje mnoge u HSS-u zanima. Drugo pitanje je Beljakov odnos prema Europskim pučanima koji nisu oduševljeni idejom da jedna njihova članica krene protiv druge.

Nekoliko je bitnih momenata na koje treba obratiti pažnju. Iako je realno Marijani Petir novi politički život, nakon što je bila u protivničkom taboru, dao Hrg postavljajući je na listu za EU parlament, ona ga je u dogovoru s Beljakom srušila  s mjesta predsjednika stranke. Bez njezine potpore Beljak bi teško došao na čelo HSS-a. Petir nije nimalo naivna da već tada nije bila svjesna da će gradonačelnik Samobora u slučaju dolaska na čelo HSS-a skrenuti u lijevo. Dakle znala je, što mnoge navodi na zaključak da je u stvari ona ta koja nosi najveću odgovornost za najnovije skretanje HSS prema SDP-u. Ako je to tako, onda Beljak neće imati problema prihvatiti primamljive ponude SDP-a na stranačkim tijelima. Međutim, dvojbeno je kako će to prihvatiti HSS-ova stranačka struktura na taerenu.

HSS je kao stranka interesantan u nekoliko izbornih jedinica, posebno u drugoj, u kojoj po anketama realno i sam može osvojiti mandat. U toj je izbornoj jedinici na prošlim izborima osvojena trećina svih glasova HSS-a, a bivši predsjednik Hrg sam je osvojio preko 10% ukupnih glasova na listi. U toj izbornoj jedinici nalaze se i dva HSS-ova župana, dva gradonačelnika (jedan od njih je Hrg) i velik broj načelnika općina. Koprivničko-križevački župan Koren ima politički potencijal, no problem je što je Kožić, Zagrebački župan, potpredsjednik HSS-a. Beljak mu, sudeći prema informacijama iz HSS-a, duguje, dok je Koren do kraja bio uz Hrga. Beljak realno ima velik problem s Kožićem koji teško i sa prvog mjesta na listi može proći u Sabor (na posljednjim izborima bio je najbolje pozicioniran, ali je osvojio mršavih 1500 glasova). Dakle, slijedi Beljakov odabir između politički potentnog Korena ili bezlični Kožić, nakon čega će u samom HSS-u biti puno toga jasnije.

Za očekivati je da na toj listi neće biti mjesta za Branka Hrga, a pitanje je može li on uopće prihvatiti koaliciju sa SDP-om i HNS-om, a kamoli nastup na takvoj listi. 

Problemi se mogu očekivati i u četvrtoj izbornoj jedinici gdje bi prvopozicionirana ponovo trebala biti europarlamentarka i potpredsjednica HSS-a Marijana Petir, na što neće sa simpatijama gledati Osječko-baranjski HSS koji je na proteklim izborima osvojio znatno više glasova od Virovitičkog. I u petoj (Brodsko-posavskoj) HSS je relativno snažan, no hoće li Petir uspjeti pozicionirati Vlaovića na listi, a tu je i nezadovoljna Vukovarsko-srijemska organizacija ove stranke.

Ostaje otvorenim i pitanje Stipe Gabrića Jamba, koji se sav usredsredio na lokalne sukobe s Mostom. Jambo je u odličnim odnosima s Krešom Beljakom, no u nemilosti je Marijane Petir. U sedmoj izbornoj jedinici je na prošlim parlamentarnim izborima rezultat bi mršav,  no očekuje se par tisuća glasova više u Samoboru gdje je na prošlim izborima osvojeno manje od 200 glasova, što analitičari tumače kao tadašnju Beljakovu potporu SDP-u.

Gledajući sve skupa, nameće se zaključak kako je situacija vrlo kompleksna pa se postavlja pitanje koliko takav raštimani HSS realno može. 

Što to u stvari Beljak prodaje partnerima?

Nesumnjivo će uz tihu potporu Marijane Petir, koja mirno promatra i šuti, donijeti odluku o koaliciji s SDP-om, no ako iz momčadi izbaci glavne igrače, Hrga, Korena i vjerojatno Piraka, što u biti ostaje?  U tom slučaju ne treba odbaciti ni mogućnost da se neki od njih pojave na nekim drugim listama i uzmu veći dio glasova.

HSS i HDZ na lokalnim razinama imaju velik broj koalicija, često u višegodišnjim mandatima, a vidjet će se jesu li to čisto interesni oblici suradnje ili ima i svjetonazorskih. Beljak je u predsjedničkoj kampanji HSS nazivao "kulturno-umjetničkim trgovačkim društvom", hoće li to od HSS-a doista napraviti, kome će ga i za koliko prodati, za koga će to društvo plesati?

Očito su sve ostale kombinacije manje-više definirane. Sportskim rječnikom rečeno, u ovom prijelaznom roku samo HSS planira mijenjati boju dresa, a neke, po zadnjim izborima nebitne stranke, vjerojatno će nestati s političke scene. 

Nažalost izbori neće donijeti ništa novo, osim dodatnih animoziteta na relacijama između Milana Bandića i Most-a. Nakon izbora ponovo ćemo gledati pregovore jedne i druge koalicije s Mostom, ukoliko im Milan Bandić, zahedno s Baldasarom, Vrkićem i Čačićem, ne uspije preoteti ulogu ključne stranke na postizbornoj političkoj sceni.

Nadamo se da su svi skupa u međuvremenu nešto naučili i da će imati dovoljno mudrosti za formiranje stabilne vlade kako ne bi po treći put u kratkom roku morali na izbore, što nije neizgledna opcija.

 

Jurica Šoić

 

Share
0