Marija Vučković, pomoćnica ministra u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i kandidatkinja HDZ-a na listi u X. izbornoj jedinici, ulazi u krug onih političkih uzdanica čije vrijeme tek dolazi.

Bivša Dubrovačko-neretvanska dožupanica i diplomirana ekonomistkinja, koja je reference zahvaljujući kojima je došla na čelo Uprave za regionalni razvoj godinama usvajala radeći na projektima iz Europskih fondova u rodnom kraju, upozorava da je upravo poljoprivreda strateška grana koja će Hrvatsku izvući iz krize.

Kao više nego solidnu polaznu osnovu vidi pozitivne pomake u povlačenju sreddstava iz EU fondova.

-Od ulaska u Europsku uniju, Hrvatska je svake godine povlačila iz EU fondova iznos približno jednak onom kojeg je uplaćivala. Prošle godine u 12 mjeseci ugovorili smo oko 4 milijarde kuna, ove godine pet za nepunih osam mjeseci, te smo 3 milijarde kuna u plusu. Svakako je na veću iskorištenost utjecala redovita i dobra sektorska koordinacija Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU s drugim ministarstvima i ostalim tijelima u sustavu, regionalna koordinacija s županijama, gradovima, općinama i razvojnim agencijama, hitno pojednostavljenje procedura na početku mandata ministra Tolušića i uspostavljanje baze projekata. Kako bi se reklo, „ubacili smo u petu brzinu“ i zahvalna sam zaposlenicima na vrijednom radu proteklih mjeseci - ističe Marija Vučković, aktualna pomoćnica ministra Tolušića za regionalni razvoj i kandidat HDZ-a na listi za X. izbornu jedinicu.

Partnerski pristup, strogu orijentiranost na poštivanje rokova i dosljednu primjenu stava da se da se programi trebaju prilagoditi hrvatskim potrebama smatra najvažnijim razlozima zbog pozitivnih pomaka u ugovaranju fondova koji su se dogodili u posljednjih nekoliko mjeseci.

-Ukoliko bih izdvojila najvažnije razloge za veći uspjeh u ugovaranju fondova, ali i u drugim područjima za koje je zaduženo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, rekla bih da su to partnerski pristup prema svima o kojima ovisi zajednički uspjeh, stroga orijentiranost na poštivanje rokova i dosljedna primjena stava da se europske politike i programi trebaju pokušati što više prilagoditi hrvatskim potrebama, a ne obrnuto, čega je, nažalost, donedavno bilo - ocijenjuje Vučković.

Ističe da će novac koji putem europskih fondova dolazi u Hrvatsku značajno utjecati na rast investicija a samim tim i bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj.

-Veća iskorištenost europskih fondova značajno potiče investicije i gospodarski oporavak Hrvatske. Ugovaranje građevinskih radova vrijednih više milijardi kuna slijedom zaključenih odluka o financiranju studentskih domova, kulturne baštine ili izgradnje prometne infrastrukture vidljivo će pozitivno utjecati na pojedine hrvatske gospodarske grane. Rezultati pojednostavljenja procedura na najbolji su način vidljivi promatranjem donesenih odluka Ministarstva poduzetništva i obrta. Prošle godine je doneseno 8 odluka o financiranju vrijednih približno 30 milijuna kuna, a ove godine 36 odluka o financiranju pomoću kojih će hrvatski poduzetnici dobiti gotovo 200 milijuna kuna - podsjeća Vučković.

Kao čelna osoba Uprave za regionalni razvoj koja se, među ostalim, bavi i smanjivanjem razlika između hrvatskih područja upozorava kako su uočene gospodarske i socijalne razlike prvorazredni politički i društveni problem s kojim se buduća vlast mora suočiti.

-Između hrvatskih županija postoje velike gospodarske i socijalne razlike i to smatram prvorazrednim političkim i društvenim problemom. Nažalost, posljednjih godina su se razlike između demografskih, ekonomskih i strukturnih pokazatelja između različitih dijelova Hrvatske čak i povećale. Dijelom su ti problemi zajednički svim europskim zemljama, a dijelom su oni posljedica prevelike centralizacije upravljanja, pogrešne regionalne politike i sektorskim programiranjem koje nije uočavalo i djetetu jasnu činjenicu – ne može se na isti način poticati Vukovar, Zagreb i Rijeku, odnosno po svim ključnim pokazateljima heterogena područja - ističe kandidatkinja HDZ-a na listi za X. izbornu jedinicu.

Ključnom vidi primjenu Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske do 2020 godine i niz drugih strateških dokumenata čija je izrada kasnila godinama.

-Mi smo u ovih šest mjeseci izradili Strategiju regionalnog razvoja RH, koja je kasnila dvije godine, i njome propisali ciljeve i mjere koje smatramo potrebnim provoditi do kraja 2020. godine. Pokrenuli smo izradu cijelog niza dokumenata koji su dugo stali po strani – Zakon o otocima, procjenu postojećeg indeksa razvijenosti, mapiranje siromaštva, a uskoro krećemo i s izradama analitičkih podloga za definiranje odgovarajućeg broja statističkih regija - podsjeća Vučković.

Primjedbe na podjelu Hrvatske na dvije administrativne regije -Kontinentalnu i Jadransku, koju je napravila Vlada Zorana Milanovića i u kojoj je Slavonija „stavljena u isti koš“ sa Zagrebom smatra utemeljenom.

-Ta se podjela u javnosti pravdala projekcijom veće potrošnje EU fondova za 30%, no studije na koje sam naišla u ministarstvu ne dokazuju takve tvrdnje. Logično je da će se u kratkom roku povećati korištenje strukturno-investicijskih fondova ukoliko je to moguće na cijelom teritoriju zemlje, ali su negativne posljedice na regionalni razvoj, po svemu sudeći, veće nego kratkoročno pozitivne korištenje - tvrdi aktualna pomoćnica ministra u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Ističe da karte regionalnih potpora moraju biti usklađene sa strateškim interesima Republike Hrvatske u području poljuprivrede, smanjenju iseljavanja i poboljšanju ukupnog demografskog trenda.

-Podjela Hrvatske na statističke regije i karte regionalnih potpora moraju biti usklađene sa strateškim interesima Hrvatske u području poticanja domaće proizvodnje i poljoprivrede, smanjivanja strašnog iseljeničkog i sveukupnog demografskog trenda u pojedinim regijama Hrvatske, te povećanja konkurentnosti slabije razvijenih krajeva, koji su, na kraju krajeva, čuvari hrvatske kulture, tradicije i jezičnih posebnosti, te izvorišta proizvodnje hrane - podsjeća Vučković.

Kao osoba koja dolazi iz plodne doline Neretve podsjeća da je reference za poslove koje obavlja stekla upravo u rodnom kraju.

-Dosada je u dolini Neretve financirano nekoliko vrijednih projekata putem programa prekogranične suradnje, bivšeg IPARD-a i sada Programa ruralnog razvoja te projekti potpore osobama s invaliditetom, razvoja obrazovnog sustava i sl. Na mnogima od tih projekata sam radila, što mi je donijelo reference za posao kojeg sad obavljam - podsjeća Vučković.

Najavljuje i nove programe potpore za razvoj poduzetničke infrastrukture, centra kompetencije za agrume, izgradnju turističke infrastrukture, valorizaciju prirodne baštine, rekonstrukciju i izgradnju školsko-sportske infrastrukture u Metkoviću, Pločama i na otoku Korčuli i mnoge druge.

-Uskoro, slijedom očekivane objave poziva, neretvanske gradove i općine očekuju potpore za razvoj poduzetničke infrastrukture poput inkubatora, centra kompetencije za agrume, vrlo važnog projekta s obzirom na probleme s kojima se suočava proizvodnja najvećeg izvoznog poljoprivrednog proizvoda Hrvatske – mandarine, izgradnje turističke infrastrukture i valorizacije prirodne baštine i mnogi drugi. Nadam se da ćemo sljedeće godine dobiti potporu i za izmjenu operativnog programa kako bismo mogli financirati i pripremljene projekte rekonstrukcije i izgradnje školsko-sportske infrastrukture u Metkoviću, Pločama i dalje na otoku Korčuli - ističe Marija Vučković.

Vjeruje da bi uskoro trebala krenuti i ona famozna mjera 4., koja je praktično na čekanju zbog sporne dodjele sredstava bivšeg ministra Jakovine velikim i međusobno povezanim poljoprivrednicima.

-Idu nove mjere za ruralni turizam iz Programa ruralnog razvoja, no ključna je mjera koja se odnosi na značajne potpore poljoprivrednoj proizvodnji, ona famozna mjera 4. o kojoj se priča već dugo vremena i koja je praktično na čekanju zbog sporne dodjele sredstava velikim i povezanim poljoprivrednicima - upozorava Vučković.

Poljoprivredu i proizvodnju hrane vidi ključnom strateškom granom zbog čijeg su zapostavljanja nastali drugi problemi uključujući i onaj demografski.

-Poljoprivreda je strateška grana za dolinu Neretve i Slavoniju, ali i cijelu Hrvatsku; činjenicu da smo najveći europski uvoznik hrane, smatram nakon demografske katastrofe, najvećim problemom Hrvatske. Ta dva problema su, uostalom, i povezana. Demografija, poljoprivreda i zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima, energetska neovisnost, probuđivanje poduzetničke svijesti u ljudima te moderno obrazovanje, jednako dostupno u svim dijelovima Hrvatske – to su prioriteti hrvatskih javnih politika - podsjeća Vučković.

Izrazito je sklona stavu da izabrani dužnosnici u izvršnoj vlasti, uz zakonito, nepristrano i stručno obnašanje posla, moraju voditi računa i o nadzavičajnoj afirmaciji grada i šireg područja iz kojeg dolaze.

-Naravno da dužnosnici trebaju raditi svoj posao zakonito, nepristrano i stručno, no uvijek ima prostora za pomoć u realizaciji projekata značajnih za područje iz kojeg dolazite. Nadzavičajna afirmacija grada i šireg područja iz kojeg dolazite, ostvarivanje razvojnih inicijativa i projekata, kvalitetniji i uljuđeniji život sugrađana, – nema puno boljih motiva za bavljenje politikom - zaključuje Vučković.

 

R. Horvat