Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za Večernji list ocijenila je kako se sustavom domovinske sigurnosti  trebamo suprotstaviti hibridnom djelovanju određenih središta moći. Vladi RH je poručila da je potrebno donijeti niz međusobno usklađenih mjera za poticanje, te da se proračun ne može puniti kaznama.

-Smetaju mi ideološke rasprave koje ne mogu spriječiti iseljavanje, trebamo se usredotočiti na egzistencijalna pitanja, na poslove, plaće, poduzetništvo. Državni se proračun ne smije puniti kaznama, nego obrtom novca i ulaganjima čime bi poduzetništvo prodisalo. Naš PDV od 25 posto je previsok za državu poput Hrvatske i treba raditi na njegovom smanjivanju - istaknula je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Podsjetila je kako Republika Hrvatska ni s jednom državom nije u hibridnom ratu.

-Želim jasno istaknuti da Hrvatska ni s jednom državom nije u hibridnom ratu. Ono što jest činjenica, to je da je Hrvatska, kao i druge države, izložena određenim utjecajima koji se mogu svesti pod ovu ili onu vrstu hibridnog djelovanja. To je na svoj način i danak razvoju tehnologije, i mi se s time moramo i možemo nositi. Nije dobro ako se u društvu zbog toga stvara neka vrsta paranoičnog stanja.Pogotovo mi dužnosnici, koji smo više od drugih izloženi takvom djelovanju, moramo biti spremni podnositi kritike i kada su opravdane i kada su neopravdane, pa i onda kada su plod hibridnog djelovanja. To dolazi s dužnošću koju obnašamo. Istodobno, sustav domovinske sigurnosti treba osposobljavati da se zna i može djelotvorno suprotstaviti i hibridnom djelovanjima - upozorila je.

>>

Uspoređujući stanje u hrvatskom društvu u odnosu na prije tri godine kada je pobijedila na predsjedničkim izborima, rekla je kako bez obzira na sve poteškoće ima dojam da se optimizam polako budi.

Ocijenila je da je politički sustav RH birokratski kompliciran, teško prohodan za inovativne  i kreativne razvojne ideje te je nerijetko nepremostiva zapreka potencijalnim investitorima. Kao prvu zadaću vidi povećanje standarda, prvenstveno kroz povećanje plaća. Smatra i da gospodarstvo treba još više rasteretiti poreza i parafiskalnih nameta.

Ističe da su neki pozitivni koraci ove godine učinjeni, dodavši da pozdravlja odluku da porez na dohodak ostaje jedinicama lokalne i regionalne samouprave. 

Naglasila je i da je pitanje svih pitanja u Hrvatskoj - demografsko pitanje. Ocijenila je da su do sada donesene mjere dobre, ali nedovoljne. Pri tom naglašava da svi ti problemi nisu nastali preko noći , već su nagomilani i trebat će dulji niz godina da se riješe.

Vezano za vanjsku politiku naglasila je kako je strateško partnerstvo  s SAD-om konstanta, ali se osvrnula i na razgovore s ruskim predsjednikom.

-Predsjedniku Putinu željela sam predstaviti inicijativu Tri mora kao platformu za snažniju koheziju srednje Europe, a time i EU u cjelini. Inicijativa nije usmjerena protiv Rusije i mislim da je ta poruka prihvaćena. Predsjednik Putin je sa zanimanjem pogledao katalog projekata inicijative. Jasno je bilo izrečeno da je inicijativa otvorena za partnerstvo u ostvarivanju pojedinih projekata svim državama koje prihvaćaju načela inicijative - istaknula je. 

>>

Osvrnula se i na odnos prema BiH, poručivši kako Hrvate u BiH nitko neće svoditi na manjinu.

-Mislim da sam u svojima nedavnim porukama oko BiH bilo vrlo jasna: ključ stabilnosti susjedne države jest u istinskoj ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, i prema europskoj i euroatlantskoj budućnosti okrenutoj suradnji njihovih političkih predstavnika. Zloporaba presude u slučaju šestorke u političke svrhe, posebice pokušaji nametanja neke kolektivne krivnje Hrvatima u BiH, neprihvatljiva je. Jednako je tako neprihvatljivo nastojanje za izbacivanjem riječi „hrvatski“ iz naziva javnih ustanova u BiH. Hrvatska ima obvezu brinuti se o tome, temeljem svog Ustava i kao potpisnik i jamac Daytonskog sporazuma. Hrvati su konstitutivan narod u toj državi i nitko ih neće svoditi na manjinu - upozorila je.



M.M.