U optužnici je mnogo toga stavljeno je Dinku Šakiću na teret, a kao u Kafkinom „Procesu“neprecizno se spominju neimenovane žrtve neutvrđenog broja da bi se u jednom ipak na kraju nepotpuno navela imena dvojice navodno obješenih u kontekstu koji se može tumačiti kao jedan događaj ili kao dva odvojena s nepoznatim vremenskim razmakom između njih, ali tako da se uopće ne može naslutiti kad se spomenuti događaj mogao dogoditi pa se tako ne zna je li se spomenuto uopće dogodilo za vrijeme Šakićeva zapovijedanja jasenovačkim logorom.

Zanimljivo da se u hrvatskom kolopletu političkih skandala, uhićenja, intriga i prevrata uvijek osjeti jedan prepoznatljivi trag koji se u HDZ-u vuče iz najranijih devedesetih godina pa sve do današnjih dana.

Iz perspektive onih koji su u bivšoj državi bili zatvarani, kažnjavani, mučeni i proganjani, svaka je suradnja sa jugoslavenskim strukturama viđena kao izdaja i dosmrtna stigma, no, neki su to činili iz nužde, očaja, pod prisilom ili jednostavno jer su htjeli postići (za sebe i svoje bližnje) najbolje što se moglo u danim okolnostima – i tu je već razdor između “mučenika” i “kolaboracionista”.

Član zagrebačkog HDZ-a, Ivan Ćelić, odaslao je poziv Jadranki Kosor za povratak u HDZ. Nije bitno što je ona odgovorila, već je bitno da se takav poziv nije mogao uputiti bez odobrenja određenih ljudi s više razine, a to su prije svega, Andrija Mikulić i njegov nadređeni – Vladimir Šeks. I ta je linija jasna, Šeks-Kosor-Mikulić očito čuvaju jedan drugome leđa.

Jačanje imperijalnih silnica, one s ruskim kao i one s neoosmanskim predzankom, ne bi samo urušilo sigurnosnu arhitekturu balkanskoga područja, nego bi moglo dovesti u pitanje i znatno šire prostore, na koja bi se u sklopu vlastite uvjerenosti o civilizacijskoj nadmoći mogla proširiti jedna od pobjednica upravo na račun zapadnoga kršćanstva i uljudbe koju je Zapad stvorio sa svim prednostima i nedostatcima

Otkako je Andrej Plenković najavio da će Hrvatska otkupiti od MOL-a dionice INA-e, započele su velike medijske analize glede provedbe i troška tog postupka, ali i naricanje za bivšim predsjednikom HDZ-a i potpredsjednikom Sabora Tomislavom Karamarkom.

Najvažnija izjava predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u Božićnom intervju  za Večernji list prošla je čini se - nezapaženo.

U novom broju Časopisa za suvremenu povijest vol. 48. br. 3/2016. bit će objavljen članak “Hercegovački franjevci i spašavanje žrtava ustaških progona u Mostaru 1941. - 1943.”. U nastavku prenosimo skraćeni prikaz znanstvenog članka, objavljenog u Večernjem listu, koji govori o načinima spašavanja protivnika ustaškoga režima u Mostaru za vrijeme Drugog svjetskog rata:

(Pre)Malo je ozbiljnog novinarstva u Hrvata; postoji tucet suvislih analitičara, komentatora i izvješćivača, dok istraživačko novinarstvo virtualno ne postoji.

Provedbu odluke Ustavnog suda i iseljavanja Stjepana Mesića iz Ureda bivšeg predsjednika, komentirao je politički analitičar Ivo Banac istaknuvši da Mesić ne može biti šef države u egzilu.