Ekskluzivni feljton: Svjedočim da su komunističko-četnički zločini u Slunju nadahnuli poemu „Jama“ 3. dio
Prema podatcima iz komunističke literature, Zbornik 18, HAK Karlovac, str. 739. piše da su pjesnici Vladimir Nazor i Ivan Goran Kovačić krenuli iz Zagreba 29. prosinca 1942. i prešavši Savu i Kupu preko Gvozda (onda Vrginmosta) stigli u Slunj. Već na zadnji dan stare godine su zagrebački bjegunci bili u Slunju.
Ovdje ću samo spomenuti da su zajednička zločinstva jugoslavensko-srbskih žandara i lokalnih četnika nad hrvatskim seljacima u Slunjskome kraju započela već 1935. naovamo. O tome znademo mi, još živi stariji ljudi. Ta zajednička zlodjela žandara i četnika u selima Slunjskog kotara prije Drugog svjetskog rata, spominje i opisuje Vjećeslav Holjevac u svojoj knjizi »Zapisi iz rodnog grada«, Nakladni zavod MH, Zagreb 1972.
Nekadašnja komesarka čete za vezu XI. dalmatinske brigade i visoka jugoslavenska dužnosnica Milka Planinc, predsjednica Saveznoga izvršnog vijeća sredinom osamdesetih, preminula je u Zagrebu u 86. godini.
O poemi
Veliki raskol među srbijanskim masonima koji je eskalirao prije šest mjeseci imao je za posljedicu osnivanje nekoliko novih masonskih organizacija (loža) koje su svoju dominaciju pokušale ostvariti i na prostoru BiH, piše sarajevska Slobodna Bosna.
Bivši ministar obrane HR Herceg Bosne, a kasnije i predsjednik Federacije BiH i sadašnji predsjednik udruge HZ HB, Vladimir Šoljić, kao svjedok ratnih zbivanja te prijatelj i blizak suradnik pokojnog hrvatskog ministra obrane Gojka šuška, otkrio je za Večernji list, što mu je Šušak rekao o razgovorima Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu. Šoljić opovrgava i da je ikada bio postignut bilo kakav dogovor u Grazu između predsjednika HR HB Mate Bobana i ratnog vođe bh Srba Radovana Karadžića. Šoljić također s vremenskim odmakom od petnaest godina govori i o operaciji Oluja.
Umro je akademik Adolf Dragičević. Vijest o smrti uglednog znanstvenika prosječnom građaninu naše zemlje ili prosječnom pripadniku hrvatskog naroda neće značiti ama baš ništa. Poznato je da znanstvenici ni kod nas, kao ni drugdje u današnjem globalnom selu nisu populističke zvijezde i uglavnom su nepoznati širokim masama.