Kad je u Srbiji već počeo lov na špijune, istina za domaće dnevno-političke potrebene, bilo bi dobro ustanoviti kako sa srpsko-srbijanskim špijunima i diverzantima stoje stvari u Republici Hrvatskoj?

Ljudi nemaju sklonost vjerovati u stvari, događaje i tumačenja, koje su im nepoznate, nejasne i nove; općenito će manje vjerojatnim smatrati, odnosno ne će vjerovati u one podatke koji iskaču iz uobičajenih i uvriježenih okvira, t.j. beziznimno rijetko će tko prihvatiti informaciju koja ih ostavlja u još većem mraku no da iste nije bilo.

Ministar vanjskih poslova i HDZ-ov kandidat u 9. izbornoj jedinici, Miro Kovač, upozorio je danas da o programu tzv. Narodne koalicije danima ništa nismo čuli. Umjesto toga, slušamo Milanovićeve poruke 'braći i sestrama Srbima' u Hrvatskoj i priče o Milanovićevom "dedi ustaši", poručuje Kovač.

I dok se kampanja bliži svojem kraju, kandidati su sve više nervozni i pokušavaju se prikazati u najboljem svjetlu. Ipak, postavlja se pitanje kaj je to najbolje svjetlo.

Milanka Opačić je profesionalna političarka i pripadnica srpske manjine u Hrvatskoj. Rođena je 1968. godine u Zagrebu, a prema određenim indicijama kao vrlo mlada postala je tajnica Jovana Raškovića, inače mentora planetarno poznatog ratnog zločinca Radovana Karađića.

Čitao sam nedavno dva bizarna, polupismena politička dokumenta Srpske akademije znanosti i umjetnosti (na srpskom kratica SANU), poznate kao Memorandumi 1 i 2, koje u određenim krugovima zovu Narikača 1 i 2!

Javnost je neko vrijeme bila zabavljana činjenicom da kandidati za Hrvatski sabor zatraže i kandidaturi prilože potvrdu o nekažnjavanju. No, nitko se od svih tih silnih novinara, koji svakodnevno mudruju i prave se pametni, nije sjetio istražiti i pronaći svrhu te potvrde, osim što tako zakon propisuje.

Srbijansko Više javno tužiteljstvo priopćilo je u petak da je Bezbednosno informativna agencija (BIA) uhitila hrvatskog obavještajca.

Još se jednom potvrdilo da se Rijeka na čelu s Vojkom Obersnelom ne smatra ukorporiranom u pravni poredak Republike Hrvatske, a institucije u Rijeci (riječki DORH, Porezna uprava i HNK) duže vrijeme rade neovisno, ali ne neovisno od politike, već neovisno od načela pravne države i vladavine prava.

Nakon 25 godina samostalnosti i suverenosti smije se učiniti analitička rekapitulacija hrvatskih građana i izabrane vlasti u Republici Hrvatskoj. Ako svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, onda Hrvati, građani Hrvatske, tj. biračko tijelo, sve ove godine imaju daleko bolju vlast nego im pripada!