Arhiva članaka HRsvijet.net
Predstavljanje knjige: Svjedok olujnih vremena, autora Tomislava Đurasovića
Predstavljanje knjige SVJEDOK OLOVNIH VREMENA, autora Tomislava Đurasovića, održat će se u Centaru za kulturu i informacije Maksimir, Švarcova 18, u Zagrebu, u utorak, 28. lipnja 2011., s početkom u 19:00 sati.

Predstavljači su: prof. Anđelko Mijatović, prof. dr. Zvonimir Šeparović, Mato Kovačević, Stjepan Šulek i Marin Sopta
Promocija u München-u zakazana je za 3. srpnja 2011. u 18:30 sati u Hrvatskoj katoličkoj misiji, Schwanthalerstr. 96.
«... Dvadesetak godina života provedoh u bivšoj državi, tamnici moga naroda, dvadeset godina u tuđini, željan moga naroda, a evo, poslije 20-godišnje punoljetnosti države Hrvatske obznanjujem ovu knjigu mome narodu...», piše dr. Tomislav Đurasović u svojoj knjizi SVJEDOK OLOVNIH VREMENA.
U Predgovoru knjizi, od fra Šimuna Šite Ćorića, čitamo:
«... Treći dio, pod naslovom Zbog Hrvatske – van iz Hrvatske; Sami podnaslovi ovoga poglavlja najavljuju iz prve ruke svu bremenitost i težinu i ove vrste hrvatske sudbine u drugoj polovici 20. stoljeća: Bijeg u Italiju, Bijeg u Austriju, Život(arenje) u izbjegličkom logoru u Austriji, Ponovni bijeg u Njemačku... Ovim poglavljem zapravo počinje za hrvatsku povijest i nacionalna događanja dotičnog vremena ne samo najopširniji već i možda najvrjedniji dio knjige: sudbina hrvatskog iseljavanja i izvandomovinstva uvijek prožeta izravnim političkim progonom režima iz kojeg su otišli i onoga u koji su došli, ili barem strahom od njega, a koji su pratili hrvatski narod kroz cijelo 20. stoljeće. Ta ni same „kupljene duše“ nisu bile sigurne pred svojim vlastodršcima,... a da ne spominjemo njihove strahove, zgrčenost vlastite savjesti i trajnu sramotu pred budućim pokoljenjima (primjerice, notorni udbini ubojice Ilija Stanić, Vinko Sindičić ili jedan organizator udbinih ubojica Josip Perković)...
Stoga je, primjerice, vrlo zanimljivo vidjeti popis od 151 (stotinu pedeset i jedan) Hrvatice i Hrvata iz emigracije, a koji su bili nepoželjni u Austriji, jer su se zauzimali za samostalnu državu Hrvatsku. Ili one dvije zabrane samom autoru od njemačkih vlasti, u kojima mu se, uz ostalo, „zabranjuje aktivno i/ili pasivno vršiti političku djelatnost uperenu protiv jugoslavenskog državnoga uređenja, vlade te države ili njenih predstavnika i ureda“...
Uvjeren sam da će svekoliko i raznoliko čitateljstvo uživati u bogatoj kronici dijela života jednoga autentičnog svjedoka ... i znati cijeniti njegovu vrijednost...»
Rekli su o knjizi:
„…Prvi dio Đurasovićeve knjige je za mene jedan vrsni roman, koga ja stručno i odgovorno stavljam iznad Kovačićevog velikog romana U registraturi, jer Đurasović je u ovom dijelu knjige glavna i autentična osoba, a njegova životna ispovijest je izvorna, realna i utemeljena originalnim osobnim zapisima i dnevnicima iz bliske nam prošlosti…“
Prof. Ivan Kukrika, 6. travnja na promociji knjige u Dubrovniku
„...ja sam večeras, a kao svjedok SVJEDOKU OLOVNIH VREMENA neizmjerno zahvalan mome prijatelju Tomislavu, a koji me ovom knjigom iscrpno upozna sa domoljubnim radom čitave plejade hrvatskih emigranata, posebice mojih prijatelja Franje Mikulića i Brune Bušića, ali i braće Jelića, Vinka Nikolića, Andrije Artukovića i drugih. Isto tako sam mu neizmjerno zahvalan na njegovim riječima: Extra Croatiam non est vita, iliti: Izvan Hrvatske i bez Hrvatske nema nam života...“
Dr. Jure Burić, 6. travnja na promociji knjige u Dubrovniku
„...Noćas sam stigao prelistati Vašu knjigu i shvatio sam da je to vrlo vrijedno dijelo. Iako je stručno i metodički strukturirana u sebi ima snažan sadržaj životnih tema, koje su mi bliske...“
Dr. sc. Gordan Grlić Radman, MVPEI, 28.svibnja 2011.
„...zato, dragi Tomislave, s najvećim zadovoljstvom ću pribivati predstavljanju Vaše knjige i reći nekoliko riječi pohvale, jer mi se Vaša knjiga, koju još čitam, sviđa, a Vaš životni put me potiče na zahvalnosti za Vašu dobrotu i Vaše domoljublje...“
Prof. Zvonimir Šeparović, 24. lipnja 2011.
Vezani članci:
- OSVRT DR.TOMISLAVA ĐURASOVIĆA: Politika spuštenih gaća
- OSVRT DR.TOMISLAVA ĐURASOVIĆA: Što imaju zajedničkog Istanbul i Neum