Prigodnim slovom Vlade Rezara, pročelnika zagrebačkog Odsjeka klasične filologije, 19. travnja, u 17 sati, u Zavodu HAZU, u organizaciji Književnog kruga, te svečanom misom zadušnicom za Marka Marulića, započeli su jubilarni 25. Marulićevi dani.

Na samom početku Znanstvenog, književnog i izdavačkog programa otvorena je izložbe o proteklih 25 godina ove Smotre, od 1991. do 2015. godine.

Potom je slijedilo polaganje vijenca na Marulićev spomenik na Trgu braće Radića, a vijenac su položili Anđelka Visković, Siniša Vuković i Vlade Rezara, potom je slavljena sveta misa zadušnica,u 19 sati, u crkvi sv. Frane, na Obali, gdje je svetu misu predvodio fra Žarko Mula u suslavlju fra Gabrijela Hrvatina Jurišića.

U svojoj prigodnoj homiliji fra Žarko je kazao, Marulić je bio čovjek, koji je težio kulturi i znanosti, a vjersko mu je bilo temeljno, ta njegova kulturnu kršćansku baština prenosi se novim naraštajima, i iz njegovih izvire i danas se čita. Ponosni smo što je u našoj crkvi počiva Marko Marulić, on je ponos našeg grada, naše Hrvatske, i cijeloga svijeta.

Na kraju je, prema ustaljenom običaju, prigodnu riječ kazao Ante Sapunar iz Društva prijatelja kulturne baštine koji je položio vijenac na Marulićev grob, koji se nalazi u crkvi sv. Franje.

Od 20. do 23. travnja, kroz četiri dana, na rasporedu su zasjedanja, radionice, predstavljanja knjiga i predavanja, u jutarnjim i popodnevnim satima, a 21. travnja, u 20 sati u Zavodu HAZU održat će se pjesnička večer na kojoj sudjeluju splitski pjesnici, te gitarist Petar Čulić.

Ove su godine, dakle, Marulićevi dani u znaku "srebrnog jubileja" s bogatijim, slavljeničkim programom tako da je predviđeno održavanje dva znanstvena skupa: o hrvatskoj književnosti humanizma i renesanse na kojem će sudjelovati 16 govornika, te o digitalnoj usporedbi hrvatske i tirolske neolatinske literature, u suradnji s austrijskim stručnjacima.

Marulićevi dani kao kulturna i znanstvena priredba posvećena baštini oca hrvatske književnosti nastala je 1990. u suradnji Književnoga kruga Split i tadašnjega Radničkog sveučilišta "Đuro Salaj"; a pridružili su im se Društvo prijatelja kulturne baštine, Zavod HAZU u Splitu, Društvo hrvatskih književnika te HNK u Splitu s festivalom hrvatske drame.

U međunarodnim znanstvenim skupovima dosad je sudjelovalo oko 160 stručnjaka, od kojih pedesetak iz inozemstva, iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Francuske, Italije, Kanade, Litve, Njemačke, Mađarske, Poljske, SAD, Španjolske, Vatikana i Velike Britanije.

Na Marulićevim danima javnosti je predstavljen niz zanimljivih otkrića, među kojima, primjerice, nepoznati Marulićevi tekstovi poput pisama na latinskom i talijanskom jeziku, latinski Životopis sv. Jeronima, Marulićevi glasgowski stihovi, komentari uz Katulove pjesme i drugi. U proteklih 25 godina nastali su mnogi znanstveni radovi i knjige domaćih i stranih autora te novi prijevodi Marulićevih djela na strane jezike, a sudjelovali su mnogi znanstvenici.

Od 2007. godine, Marulićevi dani se šire i na druge teme hrvatske humanističko-renesansne književnosti. Otkrivaju se, objavljuju i proučavaju djela Ilije Crijevića, Paladija Fuska, Nikole Gučetića, Nikole Modruškoga, Antuna i Mihovila Vrančića, Marulićeva učitelja Tidea Acciarinija i drugih.

Izlaganja sa znanstvenih skupova objavljuju se u godišnjaku Colloquia Maruliana a dosad su objavljena 24 sveska sa 7640 stranica, na kojima su tiskana 544 priloga: 354 znanstvena i stručna rada, 59 Marulićevih tekstova i kritičkih izdanja i prijevoda drugih autora, 131 prilog kroničarskih zapisa, bibliografija, recenzija, nekrologa i drugo.

Marulićevi dani zanimljivi su i znanstvenicima mlađih naraštaja, pa je dosad održano 14 dvodnevnih radionica, kroatističkih i latinističkih, na kojima je sudjelovalo oko 130 studenata iz Hrvatske.

 

Dragica Zeljko Selak

Share
0