Poznati HRT-ov novinar i voditelj Denis Latin posvetio je Facebook objavu detaljnoj analizi mogućih ishoda najavljene tužbe SNV-a i Milorada Pupovca protiv Igora Vukića i drugih sudionika okruglog stola u Hrvatskom saboru o Jasenovcu.

"Ako Pupovac (ili SNV / zainteresirane strane) pokrene tužbu — bilo kaznenu prijavu ili parnični postupak — može postići različite ciljeve, ovisno o vrsti tužbe, dokazima i sudskom ishodu", poručio je Latin te naveo moguće ishode i prepreke. Naime, prema medijskom članku, SNV će podnijeti prijavu na osnovi članka 325. Kaznenog zakona, koji se odnosi na 'javno odobravanje, poricanje ili znatno umanjivanje genocida i zločina protiv čovječnosti'.

To znači, kako je ukazao Latin, da je cilj tužbe kazneno sankcioniranje izjava koje se smatraju kaznenim djelom—negacijom ili umanjivanjem zločina. Mogući ciljevi tužbe uključuju utvrđenje odgovornosti, kazneno sankcioniranje, upozorenje i preventivni učinak, ispravak narušene reputacije / digniteta, javna percepcija i politički utjecaj, naveo je Latin.

Smatra da SNV želi "dobiti sudsku presudu da je tuženi (Igor Vukić i eventualno drugi) kriv za kazneno djelo negiranja / umanjivanja zločina i da su njihove izjave nelegalne". "Time se pravno potvrđuje da takve izjave prelaze granicu slobode govora i ulaze u zabranjeni prostor", ustvardio je Latin.

Nadalje, "ovisno o zakonskim odredbama, može se tražiti kazna (novčana kazna, zatvor, uvjetna osuda, zabrana obavljanja određenih djelatnosti itd.), ukoliko sud ocijeni da je počinjeno kazneno djelo".

"Čak i ako kazna nije velika, tužba može imati simbolički i preventivni učinak — poslao bi se signal da se takve izjave neće tolerirati, da će se reagirati pravnim putem", poručio je Latin i dodao da se "u parničnom postupku (ako je to moguće uz tužbu), može tražiti ispravak, javno priopćenje, isprika ili naknada štete (ugled, duševna bol) ako pravni sustav to dopušta".

"Osim formalnih pravnih ciljeva, tužba može pomoći u oblikovanju javne rasprave — jasno označiti gdje je granica govora ('ono što je izrečeno je kazneno') — i može politički pojačati stav SNV-a / Pupovca u medijima i među građanima", pojasnio je Latin te naveo izazove i prepreke tužbe.

"Trebat će dokazati da izjave koje se tuže zaista prelaze prag 'umanjivanja / negiranja' kako je definiran u zakonu — i da nisu samo kritika ili polemika u okviru slobode govora. Sud će analizirati kontekst, namjeru, formu izjave, i granice slobode izražavanja. Treba dokazati da su ispunjeni svi elementi kaznenog djela prema čl. 325. To uključuje javno djelovanje, namjeru, jasnoću izjave, te da su žrtve identificirane kao zločin genocida ili zločin protiv čovječnosti", objasnio je Latin.

"Postoji rizik da postupak bude odbačen zbog proceduralnih razloga, da rokovi nisu poštovani ili da sud smatra da slučaj nije u nadležnosti kaznenog progona (ovisno o zakonu i praksi). Ako niži sud donese odluku, tuženi mogu uložiti žalbe prema višim instancama; sudski proces može potrajati. Tužba može izazvati velike medijske reakcije, političku polarizaciju — protivnici mogu tvrditi da se pokušava 'ogranizovati slobodu govora' ili stvoriti 'cenzuru'.

Čak i ako dođe do pravomoćne presude, provedba (npr. naplata kazne, provođenje mjera opomene) može biti izazovna", naveo je Latin te ukazao na to što konkretno Pupovac može postići u idealnom slučaju. "U idealnom scenariju, Pupovac / SNV mogu postići sljedeće: Da sud formalno utvrdi nelegalnost Vukićevih tvrdnji o Jasenovcu i da su one kazneno djelo negiranja / umanjivanja zločina".

"Da se izrekne pravomoćna kazna ili sankcija (ovisno o zakonu) prema Vukiću i ostalima uključenima. Da Sud nalaže ispravak ili javno priopćenje u kojem se osporene izjave pobijaju. Da se posijeca preventivni učinak — drugi političari, govornici i javne osobe mogu se suzdržati od sličnih izjava iz straha od pravnih posljedica.

Da se u javnom diskursu pojača moralna i simbolička pozicija SNV-a i srpske zajednice — da se jasno istakne da se negiranje zločina neće tolerirati. Da se dodatno privuče pažnja tužiteljskim / pravosudnim institucijama na potrebu aktivnog pristupa u slučajevima povijesnog revizionizma", objavio je Denis Latin na svom Facebooku.

>>

Međutim, Latinu ne pada na um da bi istraživač Davor Vukić, koji je o Jasenovcu objavio nekoliko knjiga, mogao na sud donijeti dokumente objavljene u tim knjigama i tako jednom zauvijek raskrinkati velikosrpsku mitomaniju o novijoj hrvatskoj povijesti koju su preuzela I određena središta moći u današnjoj Hrvatskoj.

M.M.

Share
0