Nekadašnjii savjetnik predsjednika Republike i umirovljeni diplomat, Zdravko Gavran, neugodno je iznenađen isključivim odnosom predsjednika Ustavnog suda Frane Staničića napram pozdravu “Za Dom spremni”. U objavi na društvenim mrežama autor publicističko-esejističke knjige “Kako su rušili Tuđmana” i nekadašnji djelatnik Ministarstva vanjskih poslova RH u diplomatskom statusu opunomoćenog ministra ističe kako bi to moglo imati dugoročne posljedice po karakter Domovinskog rata.

 -Ako bi se doista ZDS, i to kao slogan iz Domovinskog rata, načelno i bezuvjetno kvalificiralo kao zabranjeno-fašistički u svakoj situaciji, i zakonski ga posve zabranilo, tada bi se s pravom moglo zaključivati (na temelju triju riječi!) da i Ustavni sud smatra kako su hrvatske oružane snage bile dijelom implicite fašistički motivirane i vođene te da je i hrvatska strana u Domovinskom ratu bila u najmanju ruku dijelom implicite fašistička, prosuđuje Gavran.

Smatra kako bi to dovelo do re-kvalifikacije narativa o Domovinskom ratu.

-Time bi se moglo re-kvalificirati narav i sadržaj Domovinskog rata, tako te bi neprijatelji samostalne hrvatske države mogli pojačati kriminalizaciju hrvatskih ljudi, politika i oružanih formacija tijekom Domovinskog rata. Stoga je izjava predsjednika Ustavnog suda nevjerojatan prilog implicitnom beščašću i neutemeljenoj zlohotnosti s kojima su svemu tomu toliki dosad pristupali i tako postupali, zaključuje Gavran.

>>

Zdravko Gavran je rođen 1957. u Slavonskom Brodu. Od 1985. do 1990. bio je zaposlen u Glasu Koncila kao lektor. Godine 1989. angažirao se u politici, s ciljem ostvarenja samostalne i demokratske Hrvatske. Od 1990. do 1992. radio je kao novinar-urednik u novoosnovanoj Hini, 1992. - 1993. savjetnik je predsjednika Republike, 1993. - 1995. ravnatelj je i urednik Glasnika HDZ-a, a od 1995. radi u Ministarstvu vanjskih poslova u diplomatskom statusu opunomoćenog ministra.

Dosad je objavio osam samostalnih knjiga, među kojima posebno valja istaknuti publicističko-esejističke knjige Kako su rušili Tuđmana, Hrvatski izlazak i Ivan Pavao II., Suvremeni svijet i kraljevstvo Božje, knjigu književnih ogleda i kritika Pod svodovima svoga neba i zbirke pjesama Paprenjaci i Stijenj. Priredio je dvije knjige za biblioteku Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, kojoj je bio jednim od inicijatora. Za stručni zbornik Kršćanska misao XX. stoljeća napisao je pogovor »Rasponi kršćanske misli XX. stoljeća«. Član je Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske i Instituta Fontes Sapientiae.

 

R.H.

Share
0