Prvoga dana nove 2021. godine srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i ruski veleposlanik u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko u Gospođincima kod Žablja otvorili su krak rusko-turskog plinovoda Turski tok, između bugarske i mađarske granice, u dužini od 403 kilometra.

Tom trasom će se Srbija i BiH opskrbljivati ruskim plinom koji će ići dalje u Mađarsku do Slovačke. Plinovod Turski tok zajednički je projekt ruskog Gazproma i turskog Botaşa, u dužini od oko 1100 kilometara. Vrijedan je sedam milijardi američkih dolara i ima propusnu moć od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje, a njime se već opskrbljuju Turska, Bugarska, Grčka, Sjeverna Makedonija i Rumunjska, piše Jutarnji list.

To je veliki strateški ne samo ekonomski, nego i politički projekt Rusije - ali i Turske koja time postaje jedan od glavnih partnera Moskve u plinskom biznisu - u namjeri da pretekne i onemogući SAD da u Europu dostavlja svoj ukapljeni plin putem "svojih" LNG terminal, uključujući i onaj na Krku.

Ako Rusija do kraja realizira spomenuti projekt, kao i često spominjani Sjeverni tok 2 - postat će glavni opskrbljivač plinom na Starom kontinentu te zaobići i potpuno iz igre izbaciti Ukrajinu kroz koju trenutačno prolazi najveći dio ruskog plina za Europu.

Tim projektima Rusija bi poboljšala svoj ne samo ekonomski, nego i politički utjecaj u Europi te pomutila energetsku prisutnost SAD-a, stoga se s nestrpljenjem očekuju potezi nove Bidenove administracije.

Ovim je Kremlj dobio još jednu važnu polugu djelovanja u svojim ambicijama na Balkanu, poglavito u Srbiji I BiH, koje bi najavama angažmana Joea Bidena mogli postati upitne. 

 

M.M.

Share
0