U Jutarnjem listu objavljen je u subotu 20. veljače 2016.g. intervju s predsjednikom saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (u daljnjem tekstu Odbor) Rankom Ostojićem, u kojem on prema svojim potrebama i interesima interpretira i manipulira pojedinim člancima Zakona o sigurnosno-obavještajnim službama (u daljnjem tekstu ZOSOS).

Čl. 103. ZOSOS: „Nadzor nad sigurnosno-obavještajnim agencijama obavlja Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu HS), Ured vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija“.

Čl. 104. ZOSOS stavak (1): „Nadzor nad sigurnosno-obavještajnim agencijama obavlja HS neposredno i putem odbora HS nadležnog za nacionalnu sigurnost te putem Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija“.

Iz prethodno citiranih članak ZOSOS-a razvidno je da HS nadzor obavlja neposredno i putem odbora nadležnog za nacionalnu sigurnost, što znači da je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost tijelo Sabora te stoga ne može provoditi nadzor samoinicijativno. No, kao što će te vidjeti iz intervjua, Ranko Ostojić manipulira i tvrdi: „Uvijek kad postoji sumnja u nezakonitost rada tih službi, postoji i obveza saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da ispita o čemu se radi“. Time Ranko Ostojić ujedno i tvrdi da je taj Odbor samostalan u radu tj. da nadzor može provoditi i bez odgovarajuće odluke Sabora, što je u suprotnosti s prethodno citiranim čl. 104. st. (1) ZOSOS-a!

Čl. 105. st. (1): „ Osim pitanja iz čl. 104. st. 2. ovog Zakona o kojima će raspravu provoditi odbor HS nadležan za nacionalnu sigurnost, odbor je ovlašten i saslušati ravnatelje i službene osobe sigurnosno-obavještajnih agencija o tome (…)“. No, tu se nigdje ne navodi i da je Odbor ovlašten saslušati ravnatelje u postupku razrješenja ravnatelja! A to je i u skladu s čl. 66. stavcima (1) i (2) ZOSOS-a, a koji su citirani u posebnom uz pismo priloženom tekstu. Predsjednik Republike i predsjednik Vlade o razrješenju ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija nisu obvezni ikoga konzultirati i ta je odluka samo i isključivo u njihovoj nadležnosti!

U postupku pak imenovanja ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija, Predsjednik Republike i predsjednik Vlade dostavljaju prijedlog kandidata na prethodno mišljenje odboru HS nadležnom za nacionalnu sigurnost, a koji može (što znači i da ne mora!) obaviti razgovor s kandidatom.

Na temelju svega prethodno navedenog, može se zaključiti da Ranko Ostojić (zlo)upotrebljava saborske službe poglavito pravnu i da je zbog toga u prednosti u odnosu na ostale članove Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Zakoni su pisani birokratsko-administrativnim stilom, teško su razumljivi i potrebno je puno vremena i truda da bi ih se razumjelo i k tome pojedine članke međusobno povezalo da bi se mogao steći uvid u smisaonu cjelinu. I što je zapravo bez odgovarajuće pravne logistike u realnom vremenu i konkretnim okolnostima gotovo nemoguće. To omogućuje Ranku Ostojiću i da manipulira medijima u kojima se tvrdi da vlast argumentima sile tj. većine nadglasavanjem sprječava rasprava o Lozančiću u Odboru. A iz priloženog se jasno vidi da vlast ima silu argumenata u navedenim zakonima i da nikako nema potrebe za argumentima sile tj. većine nadglasavanjem!

                                                                                                                                                              

Blaženko Strižić

Share
0