Dosta već jednom s tom imbecilnom rusofilijom i panslavenstvom, jer, ako smo se loše proveli u jugoslavenstvu, koliko bi nam tek bilo lošije u sveslavenstvu, a upravo je to dugoročna strategija “majčice” Rusije…
Svi znamo onu izreku o kravi koja da punu kantu mlijeka pa je onda lupi nogom i prospe. Nije mi namjera (ne daj Bože) stavljati u istu ravan našu s predsjednicu s tom (mada plemenitom i korisnom) životinjom, ali meni osobno je ova usporedba s onim što radi i kako se s vremena na vrijeme ponaša državnica koja vodi ovu zemlju, sasvim na mjestu.
Pokušaj političara iz HDZ-a BiH 1990. (Devedesetka) da spriječe promjenu izbornoga zakona u Federaciji BiH treba motriti ne samo kao slabljenje hrvatske pozicije u odnošaju prema bošnjačkoj većini, nego i kao dio hibridnoga rata koji se vodi protiv hrvatskog naroda
Svoju je priču Davor Markobašić ispričao za Večernji list, 04.07.2012., dvadeset i jednu godinu nakon nezapamćenog i nečuvenog medijskog progona i bolnog gubitka supruge i nerođenog djeteta.
Mandat Andreja Plenkovića pod sretnom je zvijezdom. Nije on za to ni kriv ni zaslužan, jednostavno je to tako. Europa je u rastu, a ne padu, iako mi u tom rastu zaostajemo. Ali, u rastu smo – kaže u razgovoru za Globus predsjednik Narodne stranke – Reformisti i varaždinski župan Radimir Čačić, istaknuvši osobito ulogu Zdravka Marića.
U Hrvatskoj je teško reći kad je nešto počelo budući ista lica, odnosno iste interesne skupine od osamostaljenja dominiraju javnim prostorom i promiču vrijednosti koje, najblaže rečeno, ne dijeli glavnina hrvatskoga puka. Ipak, u naizgled kaotičnoj hrvatskoj politici postoji dugoročno planiranje pa i ostvarivanje tih planova; u dirigiranom se kaosu najbolje snalazi – dirigent.
Haški sud trebao bi 29. studenog izreći pravomoćnu presudu u slučaju vojnog i političkog vrha Herceg-Bosne s Jadrankom Prlićem na čelu, koji su prvostupanjsko osuđeni na kaznu od 111 godina zatvora.
Ruski veleposlanik u Hrvatskoj, Anvar Sarvarovič Azimov, u razgovoru koji donosi tjednik Nacional, osvrnuo se na posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Rusiji, pridruživanje Hrvatske inicijativi europskih zemalja protiv hibridnog rata i ponude Rosnjefta za preuzimanje INA-e.
Nekadašnji predsjednik Vlade, Franjo Gregurić, izjave svog prethodinika, Josipa Manolića, izrečene na saborskom povjerenstvu za Agrokor, ocijenio je potpuno neodgovornom i neumjerenom neistinitim.
Godine 1991. Hrvatska je gorjela, napadi jugovojske i četnika bili su siloviti, a hrvatski se narod svim svojim bićem, pod vodstvom hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana borio za goli opstanak. Te jeseni 1991. godine, u listopadu, studenom i prosincu, gotovo svakodnevno sam po nalogu prvog hrvatskog predsjednika, dr.Franje Tuđmana u Zagrebu u Hotelu „I“ pregovarao s generalom Rašetom o odlasku jugovojske iz Zagreba i iz Republike Hrvatske[1].