Čovjek je neprekidno izložen infekciji sve novijih virusa gripe. Imunitet ponajprije ovisi o godinama pojedinca i tipu bolesti

Gripa ili influenca poznata je zarazna bolest koja se javlja naglo, najčešće u jesen i zimu. Uzrokovana je virusom koji se prenosi kapljicama u zraku, koje su nastale kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe. Gripu uzrokuju virusi gripe tip A, tip B i tip C. Svi oni uzrokuju iste simptome bolesti ali različite težine. Imunitet protiv gripe specifičan je samo za preboljeli određeni tip virusa što znači da obolijevanje od jednog tipa virusa ne pruža zaštitu od drugog tipa. Iz tog razloga čovjek je neprekidno izložen infekciji virusima gripe koja se uvijek pojavljuje epidemijski, što znači da se ne javlja pojedinačno već obolijeva velik broj ljudi.

Pojava svinjske gripe

Globalni proboj novog tipa virusa influence A, podtipa H1N1, nazvan svinjska gripa, koji je identificiran u travnju 2009., postigao je razmjere pandemije. To je virus koji ima samo neke komponente svinjskog virusa i od njega svinje ne obolijevaju. On predstavlja kombinaciju svinjskog, ptičjeg i humanog virusa gripe. Svinjska gripa ima iste simptome kao i obična gripa. Prema dostupnim podacima, komplikacije nove gripe nisu teže od komplikacija sezonske gripe. Međutim postoji zabrinutost zbog nemogućnosti prevencije bolesti cjepivom na početku pandemije, što nije slučaj kod sezonske gripe, za koju postoji učinkovito cjepivo. Također postoji zabrinutost zbog nepredvidivosti kretanja pandemije i težine bolesti, pri čemu se još ne zna hoće li se oblik bolesti mijenjati tijekom sljedećih mjeseci ili godina. Za razliku od tipičnih slučajeva sezonske gripe, nova gripa zahvaća populaciju ljudi do 50 godina, dok su oni starije dobi otporniji. Pretpostavka je da se njihov organizam već prije možda susretao s nekim od tipova virusa i na taj način imunizirao.

Razlika gripe i prehlade

Simptomi gripe nastupaju naglo, s temperaturom od 38 do 40 °C, bolovima u mišićima, kostima i zglobovima, glavoboljom i osjećajem nemoći. Izražene su i poteškoće na dišnom sustavu, kao što je osjećaj pečenja i stezanja u nosu, bol u grlu, suh i nadražajan kašalj, kao i upala očne spojnice (konjunktivitis), s osjetljivošću očiju na svjetlo i bolovima u oku. Ponekad se mogu javiti povraćanje i proljev. Kao komplikacije gripe mogu se javiti upala sinusa, uha, bronhitis ili upala pluća (pneumonija). Upala pluća najteža je komplikacija, koja može biti uzrokovana samim virusom gripe ,ali i bakterijama koje su posljedica naknadne infekcije koja je nastala na oslabljenom organizmu. Gripa obično traje sedam do deset dana, ukoliko ne nastupe komplikacije.

Prehlada je s druge strane virusna bolest kod koje se javljaju hunjavica, kihavica, osjećaj začepljenosti nosa i ušiju, suhoća i stezanje u ždrijelu s rijetkim slučajevima težih simptoma i komplikacija. Prehlada se javlja tijekom cijele godine, iako je u hladnijim mjesecima češća dok je gripa isključivo vezana uz zimske mjesece. I kod gripe i kod prehlade uzimaju se lijekovi za ublažavanje popratnih simptoma temperature, kašlja, začepljenosti nosa... U prostoriji u kojoj boravi oboljeli treba biti ovlažen zrak i temperatura ne viša od 25 stupnjeva Celzijusa, jer topao i suh zrak isušuje dišne puteve, koji su tad podložniji infekciji. Antibiotici su neučinkoviti u liječenju gripe, a koriste se samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije (upale pluća, sinusa, uha).

Uporaba lijekova unutar dva dana

Uz klasično simptomatsko liječenje, u novije vrijeme koriste se i antivirusni lijekovi. Mehanizam djelovanja antivirusnih lijekova nije u potpunosti razjašnjen, međutim poznato je da ti lijekovi zaustavljaju ili usporavaju širenje virusa. Njihova upotreba treba početi unutar 48 sati od početka prvih simptoma gripe i trajati pet dana. Jedna od mogućnosti suzbijanja gripe je i cijepljenje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje  cijepljenje svih u kojih se mogu očekivati komplikacije nakon obolijevanja od gripe kao što su starije osobe i oboljeli od kroničnih bolesti te osobe oslabljena imuniteta. Epidemiološka služba prati kretanje i tipove virusa te se na osnovu toga proizvodi cjepivo za aktualnu sezonu. Za razvijanje potrebnog imuniteta nakon cijepljenja potrebno je dva do tri tjedna. Cijepljenje treba obnoviti svake godine, budući da stvoreni imunitet traje samo jednu sezonu. Cijepljenje se provodi u listopadu i studenome, nekoliko tjedana, odnosno mjeseci prije očekivane pojave bolesti. Za pandemijski soj virusa dobivaju se dvije doze cjepiva u razmaku od tri tjedna. Cijepljenje protiv te gripe počet će mjesec dana nakon cijepljenja protiv sezonske gripe. Cijepljenje protiv obje vrste gripe provodit će se u cjepnim stanicama, kod liječnika obiteljske medicine te u epidemiološkim službama.

Jadranka Pavić