U dvorcu Vitturi, u Kaštel Lukšiću, 9. travnja, u organizaciji Muzeja grada Kaštela, otvorena je izložba pod nazivom Od križa svjetlu autora Karin Grenc i Hrvoja Marka Peruzovića. Nakon pozdravne riječi ravnateljice Muzeja Ankica Babin, izložbu je otvorila Mirela Duvnjak, voditeljica Odjela moderne i suvremene umjetnosti Muzeja grada Kaštela. Otvaranje su uveličali Pučki kantači Donjih Kaštela.

Karin Grenc rodio se u Splitu 1971. godine. Po školovanju i zanimanju grafička dizajnerica, po životnom opredjeljenju slikarica. Na Filozofskom fakultetu u Splitu studirala je na Odsjeku za likovnu umjetnost i učila od velikog čovjeka i slikara Mile Skračića. Osim slikarstva, bavi se kiparstvom i grafičkim dizajnom. Djela joj se nalaze u privatnim zbirkama po svijetu i dio su stalnog postava Galerije grada Koprivnice i Galerije umjetnina u Splitu. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika, Split. Izlagala je na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a samostalno četrnaest puta. Česta je sudionica likovnih kolonija i humanitarnih aukcija. Živi i radi u Splitu, u Velom Varošu.

Hrvoje Marko Peruzović rodio se 28. travnja 1971. godine u Zagrebu. Završio je Grafički odjel Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirao je slikarstvo 1995. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (klasa prof. ?ure Sedera). Studijski je boravio u Parizu, Milanu, Veneciji i Beču. Član je HZSU-a (Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika) i HULU-a Split (Hrvatska udruga likovnih umjetnika). Osim slikarstva bavi se klasičnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Izlagao je na tridesetak samostalnih izložaba i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Splitu i u Bolu na otoku Braču.

Pasija Karin Grenc

Otvarajući izložbu Od križa svjetlu, Mirela Duvnjak, o umjetničkom stvaralaštvu Karin Grenc je kazala:"…Baveći se slikanjem Pasije, Karin promišlja i proživljava mistiku Muke na likovnoj i emocionalnoj razini. Snažni ekspresivni temperament sa širokim i brzim potezima kista te gustim impastom obilježio je i ovaj autoričin ciklus. Posežući u riznice kulturnog naslijeđa polikromnih gotičkih raspela i kasnijih pučkih, nastalih u razdoblju baroka, ali i suvremenih inačica, Karin je stvorila ovovremensku osobnu verziju kojom očituje vlastito religiozno, emocionalno i mistično iskustvo. Osim cjelovitih raspela s Kristovim korpusom, doslovno probodenih ruku i nogu za što su joj poslužili stari klinasti korodirani čavli, Karin se upušta u likovno razmatranje pojedinih dijelova Kristova tijela. Ona ga raščlanjuje i artistički meditira nad svakim dijelom. Tako nizom inačica prikazuje  izranjenu Mesijinu glavu, njegove probodene dlanove u bolnu grču, mirne dlanove u gesti davanja ili 'davanja na uvid' (nevjernim Tomama) i dlanove doslovno s čavlom nakon što se iznemogao predao Ocu. Bogorodičina bol iskazana je jednom u grimasi bolnog krika na izbrazdanom beskrvnom licu, a već u sljedećem prizoru u suhoj pomirenosti ispaćenog lika.

U novijim radovima, koji imaju karakteristike pune plastike i reljefa, u pravilu asketski ostaje na sirovoj reljefnoj podlozi drva i valerima crne, odnosno sive boje. Drvena podloga ima jednakovrijednu likovnu ulogu koja svojom prirodnom patinom, reljefnošću i pukotinama korenspodira s grafizmima nastalima autoričinom rukom. Grafizmi se javljaju kao urezotine i kao tragovi, tj. linije crnog pastela. Drvo podloge (križa) sjedinjuje se s tijelom i postaju jedno, pukotine drva postaju pukotine tijela…  Likovni je izraz Karin Grenc dramatičan, osjećajan i istinski proživljen, te je to poveznica koju se može pratiti u svim ciklusima koje je predstavila do sada… "

Pasija Hrvoja Marka Peruzovića

Za umjetničko stvaralaštvo Hrvoja Marka Peruzovića Mirela Duvnjak je kazala: „…Niz slika Pasije, varira teme oplakivanja, Otkupiteljeva lica, raspela s Bogorodicom i Ivanom, muku Spasiteljeva srca na Maslinskoj gori.

Temu oplakivanja kompozicijski neznatno varira, ostajući u osnovnom piramidalnom okviru, dok znatno eksperimentira koloritom kao sredstvom stvaranja atmosfere, simboličkim i u određenoj mjeri dekorativnim. Uz liniju, boja je i dodatno sredstvo iskazivanja emocija. Martririjski ljubičastom boja levitirajuće likove na prostorno gotovo nedefiniranoj sivoj podlozi. U sljedećoj slici siva podloga preobražava se u ljubičasta, zelena i plava sfumata, a ljubičasta tijela poprimaju žutozelenu s akcentima ružičasto-ljubičastih lica. Marijino lice kao da  gori , a sinovljevo je ugaslo s pomodrjelim punim usnicama. Treća slika pršti šokantnim koloritom ružičastih, narančastih, plavih i zelenih nijansa.

Okosnica i glavni likovni sadržaj njegovih  kompozicija je linija, kreatorica tvarnosti i dinamizma. Ona je energetski snažna i isprekidana, mjeri udah i izdah vlastitog tvorca, samosvojno izlazi iz logičnih okvira, ona je temeljno sredstvo Peruzovićeve artističke emocije. Ona  ostavlja trag biča i ruje po epidermi izmučena Bogočovjeka. Isprekidana, kvrgava, vijugava, ravna, tanka, prepletena i umnožena; opisuje plohe, tvori tetive, zglobove i rebra, dočarava spazme i beživotnu opuštenost mišića.

Tehnika futurista, umnažanje crteža jednog te istog objekta, u ovom slučaju ruku Spasitelja, ambivalentno združuje zaleđenost i pokrenutost, smrt i život, te intenzivira mističnost prizora.

Izdužene figure lebde u nekom svevremenskom prostoru, podastiru nam pred lice bol Majke i nevinost  Žrtve.

Prizor grčevite molitve i borbe sa smrtnim strahom, muke srca Isusova u Getsemanskom vrtu, prikazan je u ikonografski neuobičajenom, ali nama bliskom pejzažu morske obale s brdom ili pak otokom u pozadini. Sivoljubičastim koloritom s blagim purpurom umjetnik uprizoruje ranu zoru, suočava nas s Kristovom usamljenošću, boli, tjeskobom, pomirenosti, ali i sa samima sobom.

U kaotičnosti suvremenosti u kojoj su sredstva medijske ofenzive masovnih i  brzih „slikopisa“ svake vrste oduzela dostojanstvo pisanoj riječi i slici, istinskim umjetnostima i temeljnim ljudskim vrijednostima, Peruzovićeva osobna Biblia pauperum je dragocjenost…“

Izložba se može pogledati ponedjeljkom-srijeda-petak: 9-15sati;  utorkom: 9-13 sati i od 17-19 sati.

Otvorena izložba U skulu moga dide Sanje Acalije

A povodom otvaranja nove školske zgrade Osnovne škole Bijaći, 11. travnja otvorena je izložba U skuli moga dide - Muzej grada Kaštela u Osnovnoj školi Bijaći Sanje Acalije.

D. Z. S