Arhiva članaka HRsvijet.net
Zdravka Bušić: Odgovor Stefana Fülea pokazao nedovoljno poznavanje kompleksnosti stanja u BiH i nepodnošljivu lakoću (ne)odgovornosti
Odgovor povjerenika Europske komisije za proširenje Štefana Fülea na moje zastupničke pitanje o tome je li Europska komisija svjesna da, dok se nagađa i pretpostavlja što se zapravo zbiva u Bosni i Hercegovini, određeni procesi polako ulaze “na mala vrata”, pokazao je nedovoljno poznavanje kompleksnosti i realnosti situacije u BiH – istaknula je eurozastupnica Zdravka Bušić.

Smatra kako je iz pisma Štefana Fülea očito nameće zaključak da Europska komisija nema rješenja za BiH.
-Kako se radi o pitanjima temeljnih ljudskih prava cijelih manjinskih skupina, a u Bosni i Hercegovini i položaja konstitutivnoga hrvatskog naroda u toj zemlji, smatram kako povjereniku Füleu, nakon niza pokušaja pronalaženja rješenja za ustavne i izborne reforme, očito nedostaje potrebnog entuzijazma i volje da poboljša funkcioniranje BiH. Iz njegova odgovora je razvidno kako ne uvažava Daytonski sporazum a ni Rezoluciju Europskoga parlamenta iz veljače ove godine i njezine preporuke za odnose EU i BiH. To su ključna pitanja oko kojih već godinama pregovaraju i politički predstavnici sva tri bosanskohercegovačka naroda, pa bi se iz odgovora gospodina Fülea moglo zaključiti kako zapravo Europska komisija nema novih ideja za rješavanja problema u BiH – istaknula je Bušić.
Ukazala je i na neodrživost nekih gledišta Štefana Fülea.
-Druga razina problema uočava se u Füleovu odgovoru kako „Bosanski Hrvati u zemlji uživaju visoku razinu zaštite zbog statusa jednog od konstitutivnih naroda“ dok je „Europski sud za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci' utvrdio da postoji diskriminacija “ostalih” kada je riječ o njihovoj mogućnosti kandidiranja na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda BiH". Ako je Füle pod pojmom „bosanski Hrvati“ mislio samo na dio hrvatskoga naroda u Bosni, a prešutio Hrvate u Hercegovini, znači li to da su Hrvati u Bosni jednakopravni za razliku od onih u Hercegovini, koji očito po Füleovu mišljenju nemaju čak ni status nacionalne manjine? Ako je pak riječ samo o nepreciznom izražavanju i uporabi termina pod kojim ipak podrazumijeva sve Hrvate u BiH, onda ovakav cinizam se jedan povjerenik ne može priuštiti – poručila je eurozastupnica Bušić.
Prema njezinim gledištima, tvrditi da narod, kojem drugi narod bira, odnosno nameće političke predstavnike "uživa visoku razinu zaštite", nije ništa doli nepodnošljiva lakoća (ne)odgovornosti.
-Imajući na umu da je povjerenik Füle pomogao Hrvatskoj da ispuni kriterije i postane članica Europske unije, očekivala sam od njega viši stupanj angažmana i nastojanja da Bosna i Hercegovina ne zaostane na europskom putu. Utoliko više što je 14. travnja „Vijeće EU-a pozvalo vodstvo Bosne i Hercegovine da se nakon općih izbora u listopadu 2014. godine što prije angažira na rješavanju šireg spektra pitanja kako bi zemlja riješila izazove s kojima je kontinuirano suočena i nastavila napredak prema EU“. Uostalom, u raskoraku s Füleom je i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton koja je rekla „da je provedba presude Sejdić-Finci dio šireg spektra pitanja koje treba riješiti kako bi se zemlja pomaknula naprijed“ – smatra Bušić.
Pita se također zagovara li gospodin Füle nasilnu promjenu vlasti u BiH.
-Dakle, gospodin Füle je prilično arogantnim tonom u svom odgovoru demonstrirao i očiti raskorak u odnosu na visoku predstavnicu Ashton, pa ga na njegov komentar o nejasnosti moga pitanja o određenim procesima koji polako ulaze “na mala vrata” u BiH moram upitati zauzima li se to gospodin povjerenik za nasilnu promjenu vlasti u BiH, koju su u veljači demonstrirali prosvjednici organizirano paleći javne, upravne, političke i kulturne ustanove dovodeći tako u pitanje sigurnost mnogih života – navodi Bušić.
Iznova je upozorila na jačanje unitarističke i separatističke tendencije u toj zemlji.
-Europska komisija bi trebala biti svjesna da svi ti procesi dodatno otežavaju neodrživo stanje i nefunkcionalan politički ustroj, te jačaju unitarističke i separatističke tendencije u toj zemlji. Rezolucija Europskog parlamenta iz veljače ove godine nudi okvir federalnoga ustrojstva, jamči suverenost konstitutivnim narodima, a ujedno čuva cjelovitost Bosne i Hercegovine. Jedino tako Hrvatski narod može ostvariti svoju ravnopravnost u toj državi i postati njen kohezivni faktor – zaključila je Bušić.
R.H.