Epicentar bosanskih problema danas je Vašingtonskom  sporazumu iz 1994 , kojim je utemeljena bošnjačko-hrvatska Federacije, odnosno u onom njegovom djelu koji ne dozvoljava Hrvatima institucionalni kapacitet u obrani vlastitih interesa . To je dovelo do gotovo stalnih kriza u Federaciji u posljednjih šest godina, napisao je svom tekstu "Sjećate se Bosne?", objavljenom u časopisu "The National Interest", Gordon N. Bardos, predsjednik SEERECON-a, tvrtke za strateško savjetovanje i analizu političkog rizika specijalizirane za jugoistočnu Evropu, ističući da BiH ne može krenuti naprijed sve dok ne dođe do rješavanja hrvatskog pitanja.

Pojašnjavajući aktualnu situaciju u toj zemlji, uključujući i ocjenu nedavnih prosvjeda prožetim neredima, Bardos je cijelu analizu, zbog lakšeg razumijevanja, pokušao smjestiti u američki kontekst, pokazujući na taj način sav besmisao zahtjeva iznesenih od strane prosvjednika.

-Prosvjednici su spalili Bijelu kuću, nekoliko zgrada na Capitolu i dijelove Kongresne knjižnice,  tražeći ostavku vladinih dužnosnika na svim razinama vlasti, te ukidanje države.   Analitičari pripisuju nasilje  disfunkcionalnoj državnoj strukturi SAD-a , koja se sastoji od federalne vlade , pedeset država ( svaki sa svojom guvernerom , zakonodavstvom, upravom , obrazovnim, pravosudnim i policijskim sustavom), i bezbroj općina. Ulični prosvjednici također tvrde da međunarodno certificirani i demokratskom voljom naroda izabrani političari nisu legitimni – opisuje Bardos,  s ne tako malom dozom sarkazma, te zaključuje kako su na koncu „razumnije glave“, ipak, počele razumijevati o čemu je riječ.

-Nekoliko pojedinaca koji su bili uključeni u nasilje optuženi su za terorizam, a ministar sigurnosti je bio je prisiljen podnijeti ostavku – navodi Bardos, jasno podcrtavajući kako je i ovo bilo dovoljno da Washington i Bruxelles iz svega izvuku pouku.

NATO ili demilitarizacija BiH?

Rasuđujući elemente nove strategije prema BiH, Bardos dvoji o mogućnosti ulasku BiH u NATO savez, ali i potpunu demilitarizaciju te države, što je koncem devedesetih zagovarao i dr. Franjo Tuđman.

Prioritet, ipak, daje ulasku BiH u NATO savez, iako ističe da će  biti vrlo teško uvjeriti u to Srbe zbog sjećanja na NATO-va bombardiranja iz 1995 i 1999. godine.

-Srbi bi trebali progutati svoj ??ponos i shvatiti da vrijeme ide dalje – ističe Bardos.

>>Milorad Dodik: Uvijek ću biti protiv ulaska BiH u NATO, jer bi to dovelo do uspostave granice na Drini

Po njegovim riječima, Bošnjacima su prijedlozi o demilitarizaciji BiH  razumljivo neprihvatljivi jer bi tada bili nenaoružani između osam-devet miliona naoružanih Srba i četiri-pet miliona naoružanih Hrvata.

-Najvažnije je naglasiti da će članstvo u NATO-u pružiti sigurnu okolinu potrebnu za više strana kojima je teško postići dogovor i kompromis koji se od njih traži. Dodatni dobitak je što bi ovo također moglo olakšati ulazak Srbije u NATO - smatra Bardos.

Hrvatsko pitanje ključ opstanka BiH

U svom tekstu se, također, bavi neriješenim hrvatskim pitanjem u BiH, ističući njegovu važnost za opstanak i budućnost BiH.

-Epicentar bosanskih problema danas je Vashingtonskom  sporazumu iz 1994 , kojim je utemeljena bošnjačko-hrvatska Federacije, odnosno u onom njegovom djelu koji ne dozvoljava Hrvatima institucionalni kapacitet u obrani vlastitih interesa . To je dovelo do gotovo stalnih kriza u Federaciji u posljednjih šest godina, istaknuo je Bardos.

Nezamislivom ocjenjuje  mogućnost da Europska unija u budućnosti  razvije novi mehanizam modificiranog pristupa za BiH.

>>Zdravka Bušić: Odgovor Stefana Fülea pokazao nedovoljno poznavanje kompleksnosti stanja u BiH i nepodnošljivu lakoću (ne)odgovornosti

-Duboke podjele u  društvu skoro da onemogućavaju BiH usvajanje i implementaciju  pravne stečevine EU koje su monoetničke države poput Estonije i Mađarske uspjele usvojiti. Kada se radi o tome, postavlja se pitanje da li bi slične višenacionalne države poput Belgije, Cipra ili Španjolske danas mogle pristati na reforme koje zahtijeva Evropska unija – zaključuje Bardos, prosuđujući kako je riječ o problemu s kojim će se EU suočiti i kad su u pitanju i neke druge zemlje koje čekaju na ulazak u EU.

M. J.