Haaška presuda trojici hrvatskih generala, Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku, koja sadrži i osudu za "zajednički zločinački pothvat", izazvala je niz prijepora i različitih političko-pravnih shvaćanja njezina značenja. Tako predsjednik Akademije pravnih znanosti prof. Željko Horvatić oponira Mirjanu Damaški, profesoru prava na američkom sveučilištu Yale, tvrdeći da je konstrukcija "zajedničkog zločinačkog pothvata" pravno oboriva.

– Zajednički zločinački pothvat ne može se, kako to kaže Damaška, smatrati nepremostivom situacijom u slučaju Gotovina, Markač i Čermak. Damaška smatra da se Haag neće odreći zajedničkog zločinačkog pothvata jer ga je on stvorio – osvrnuo se na Damaškina razmišljanja Željko Horvatić.

Zajednički zločinački pothvat smislili su haaški suci, kaže Horvatić, i to kao način koji se suprotstavlja tradicionalnom međunarodnom kaznenom pravu. – Haaški sud stvorio je svoja pravila i svoje presedane. Nastali su kada se sud pitao kako će suditi Miloševiću i Karadžiću budući da su samo držali govore, a nisu ubijali, niti zapovijedali. Onda im se postavilo i pitanje kako će suditi Franji Tuđmanu koji je bio trn u oku jer se nije htio ponašati kako su oni htjeli. Tako su došli do zajedničkog zločinačkog pothvata, a tu se pak dolazi do političkog elementa – ustvrdio je Horvatić.

Prema njemu, Hrvatska treba ustrajati u tome da sudjeluje u pokušaju obaranja teze o zajedničkom zločinačkom pothvatu te nastojati da dobije status amicus curiae. To što je Hrvatskoj već odbijeno da dobije status prijatelja suda ne znači, smatra Horvatić, da joj se to neće dopustiti u žalbenom postupku. Kaže da će ponoviti taj zahtjev i rušiti "zajednički zločinački pothvat" koji se hrvatskim vlastima stavlja na teret, i to s pravnog stajališta.

– Da je ta konstrukcija koju su stvorili haaški suci neodrživa nije stav samo hrvatskih pravnika. Mogu citirati 36 stranih pravnika koji su o tome pisali u uglednim časopisima i protivili se tome da se ovakvom definicijom udruženog zločinačkog pothvata stvara novo kazneno djelo koje nije postojalo do sada – kaže Horvatić.

Polemizirajući s Damaškom, rekao je kako se slaže da Haaški sud neće odustati od zajedničkog zločinačkog pothvata, ali se ne slaže da je on potpuno nepremostiv, to prije što postoje suci koji su dali izdvojena mišljenja, a oni bi se mogli naći u peteročlanom vijeću koje bi moglo reći da u presudi generalima Gotovini, Markaču i Čermaku nisu ispunjeni svi elementi zločinačkog pothvata. Pritom Horvatić upozorava i na opasnost koja prijeti nakon gašenja Haaškog suda ako se ova teza ne sruši. To je prebacivanje neriješenih predmeta na nacionalne sudove koji bi se koristili ovakvom širokom formulacijom i onda praktično mogli suditi svakome.

>>EKSKLUZIVNO: Rekom i Documenta - politička policija Zapadnog Balkana

>>HAŠKI SUD - izlazna strategija kroz SOROŠEV projekt "REKOM"

Analizirajući presudu, Horvatić je rekao i kako ona ostavlja još nekoliko vrlo važnih dvojbi. Jedno je pitanje što znači međunarodni sukob. Je li to sukob između Hrvatske i pobunjenika na njenom teritoriju ili je to sukob između Hrvatske i Srbije čiji su pobunjeni "krajiški" Srbi bili samo eksponenti. Profesor smatra da je to sukob između država i da je to Hrvatskoj podloga za tužbu protiv Srbije.