Statini su hipolipemici koji snizuju razinu masnoća, kolesterola i triglicerida, u krvi. Danas su glavna farmaceutska ponuda (ili podvala?) za prevenciju i terapiju kardiovaskularnih ili srčanožilnih bolesti. Statini su razvikani lijekovi. Mješoviti zbor farmaceuta, liječnika, političara i novinara godinama predvodi hvalospjeve tim čudotvornim lijekovima. Statini su pilule života, zlatni standard (i zlatna koka) i konačno famakološko oružje u totalnome ratu protiv kolesterola. Znanstvene studije (doduše, financirane od farmaceutske industrije) kojima se dokazuje učinkovitost statina nazivaju se „čuvenima i slavnima“ (detaljnije na ovom linku).

Prodaja sudbine

Statini su, smatraju vlasnici patenata, proizvod inteligentnog dizajna, laboratorijskih pobjeda i garancija zdravog života. Statini djeluju, njima se jednostavno vjeruje, njihov spasonosni učinak je samorazumljiva istina, a njihova masovna uporaba postala je moralni imperativ. Onaj tko sumnja u njihovu djelotvornost preuzima na sebe odgovornost za milijune pretilih života. I u našim se tiskanim medijima, na portalima, otvoreno i neumjereno hvale statini, tako da je opravdano posumnjati da su takvi tekstovi zapravo plaćeni oglasi. Uglavnom, danas je dosta teško razlikovati gdje završavaju stvarni farmakološki, a započinju marketinški efekti statina.

No, nisu svi progutali (znanstveno-fantastičnu) priču o statinima. Postoji velik broj skeptika koji tvrde da statini nisu dogma i da njihova efikasnost ima tek blagotvoran učinak placeba. Osim toga, pravi statini ne predstavljaju nikakva slavna otkrića zapadne biomedicinske znanosti, već pripadaju običnoj kulinarskoj tradiciji drevne Kine. Prvi, originalni lijek iz porodice statina bio je Merckov „Mevacor“ koji se na tržištu pojavio 1987. godine. Djelatna tvar tog preparata je lovastatin, proizvod prirode koji se nalazi u kineskoj crvenoj riži (Monascus purpureus) i nekim gljivama. Otkriće da lovastatin inhibira sintezu kolesterola samo je potvrdilo stoljetno znanje tradicionalnih kineskih medicinara koji su, još u vrijeme dinastije Ming, preporučivali ljudima uzimanje crvene riže kao pomoć u probavi i za „revitalizaciju“ krvi. Sve ostalo je bezidejno industrijsko štampanje farmaceutskih analoga, nasumična proizvodnja sintetskih kopija ili takozvana „me-too“ kemija.

Znanost protiv statina

U klub skeptika, koji ne vjeruju u mit o statinima, pripadaju mnogi liječnici, znanstvenici i pacijenti. To su oni koji čitaju „zabranjene knjige“ i otkrivaju da u znanstvenoj literaturi nema dokaza o kliničkoj vrijednosti preventivne „terapije“ statinima. U znanstvenim se časopisima, poput Lanceta, British Medical Journal ili Archives of Internal Medicine, uredno objavljuju studije koje prikazuju rezultate o neučinkovitosti statina i rastjeruju maglu u kojoj se gube naivni i dezorijentirani (tek za primjer: Lancet 2007, 369, 168; J. Am. Coll. Cardiol. 2007, 50, 409; Arch. Intern. Med. 2010, 170, 1024). Posljednja u nizu važnih kritičkih studija u kojima se preispituje djelotvornost statina objavljena je ove godine u „Cochrane Library“, najpoznatijoj medicinskoj bazi podataka sustavnih pregleda (Cochrane Database 2011, 1, CD004816). Fiona Taylor i suradnici iz Bristola i Londona pokazali su da je zaštitna funkcija statina skromna i upitna, te da nema dokaza o koristi uporabe statina u primarnoj prevenciji koronarnih bolesti.

Statinima protiv „društva znanja“

To znači da bi oni, koji zagovaraju društvo znanja i zalažu se za medicinu utemeljenu na dokazima, trebali hitno odustati od promocije statina. Ili je prekinuti institucionalnim mehanizmima. U svijetu statina caruju nuspojave, uključujući i one koje se mjere padom kolesterola, ali pravih kliničkih efekata – nema. Klinički se učinak statina ne razlikuje od slijepe probe. Oni koji uporno zastupaju i pokazuju nevidljive brojke, pripadaju znanosti koja koketira s pseudoreligijom i medicini koju sami nazivaju „alternativnom“.

Jedini mjerljivi učinak statina je onaj tržišni. To je najprofitabilnija skupina lijekova čiji godišnji globalni promet iznosi preko 20 milijardi dolara. Pfizerov „Lipitor“ (atorvastatin) je najprodavaniji receptni lijek u povijesti. I na hrvatskom se tržištu zdravlja vodi žestoka bitka između desetak farmaceutskih kompanija (stranih, uglavnom) koje žele unovčiti hrvatsku alergiju prema kolesterolu. S obzirom da ne postoji znanstvena potvrda o djelotvornosti statina u primarnoj prevenciji, potrebno je hitno prekinuti masovnu ovisnost stanovništva o terapiji statinima. U Hrvatskoj deseci tisuća zdravih ljudi bespotrebno, uzaludno i svakodnevno uzima statine. Dva najprodavanija statina su atorvastatin i simvastatin. Prošle je godine na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) izdvojeno preko 120 milijuna kuna za terapiju stanovništva atorvastatinom, odnosno preko 65 milijuna kuna za snižavanje kolesterola u krvi pomoću simvastatina. Već tri godine zaredom atorvastatin je najprodavaniji lijek u Hrvatskoj, a dosadašnji uzlazni trend upozorava da bi troškovi za oba statina 2015. godine mogli premašiti iznos od četvrt milijarde kuna. U proteklih pet godina državni je proračun oštećen za više od jedne milijarde kuna zbog uvoza nepotrebnih i neučinkovitih inhibitora HMG KoA reduktaze (čitaj: statina).

Priča o kolesterolu je laž, a statini su pljačka!

Neumjerena potrošnja i rasipanje novaca kulminiralo je prošle godine kada je listi HZZO-a dozvoljen pristup najskupljem statinu rozuvastatinu čija se cijena na tržištu kreće između 13 do 15 tisuća američkih dolara po kilogramu aktivne supstancije. Za istu cijenu na burzama se može kupiti 15 kilograma srebra ili 4 unce zlata. No, dok u ljekarnama rozuvastatin vrijedi kao suho zlato, u klinikama se njegova vrijednost teško može izmjeriti. Njegovo neopravdano puštanje u prodaju žestoko je kritizirao Richard Horton, urednik medicinskog časopisa „Lancet“, a znanost kojom se dokazuje vrijednost rozuvastatina nazvao je doslovno – astrologijom (Lancet 2003, 362, 1341).

Hrvatsku je naciju potrebno skinuti sa statina. Ušteda bi iznosila preko 200 milijuna kuna godišnje, bez posljedica za zdravlje ljudi. To je iznos koji je gotovo dvostruko veći od novčanih sredstava koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdvaja za financiranje svih znanstvenih projekata u Hrvatskoj! Prema izjavi iz Hrvatskog društva za farmakoekonomiku: „Mi se ne ponašamo kao pijani milijarderi, ponašamo se kao pijana sirotinja koja potroši cijelu plaću u prvoj birtiji“

Građani su prisiljeni plaćati nedjelotvorne statine za umišljene bolesnike ili za ljude koji su znanstvenim falsifikatima pretvoreni u rizičnu populaciju i ugroženu vrstu. Budući da statini, barem prema znanstveno-reklamnim tvrdnjama, nisu škodljivi, moguće je slijediti primjer onih zapadnih zemalja gdje se predlaže prodaja statina bez recepta. Statine (posebno one uvozne) treba izbrisati s liste HZZO-a, pustiti ih u slobodnu prodaju i provjeriti koliko su građani spremni iz vlastitog džepa plaćati tablete upitne kvalitete. Najveći dio ljudi će zasigurno otkriti da je šetnja efikasnija i jeftinija terapija od statina.

Autor: Valerije Vrček

Knjiga autora: